Tko je zatajio imovinu, i koliko plaćamo rad saborskih zastupnika

Rezultati vikend hackathona na Danima otvorenih podataka 2022. u organizaciji Gonga i grupe građanskih hakera Code for Croatia, otkrili su vinograde, oranice i livade koje HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Kirin nije prijavio u svojoj imovinskoj kartici, ali su prikazani u zemljišnim knjigama. Aktivisti američke organizacije C4Ads do ovih su podataka došli uspoređujući nekretnine koje su hrvatski dužnosnici prijavili u svojim imovinskim karticama, s podacima o vlasništvu iz zemljišnih knjiga Državne geodetske uprave.

Pregledom podataka o troškovima rada zastupnica i zastupnika Sabora od 2012. do kraja 2021. godine doznajemo da su ukupni troškovi razdoblja bili nešto veći od 80 milijuna kuna. Najviše se trošilo 2013. i 2014., kada je iznos svake godine bio iznad 9 milijuna kuna, a najmanje u 2020. kada su troškovi rada zastupnika bili 5,5 milijuna kuna. Troškove je Filip Rodik, haktivist Code for Croatia, prikazao u bazi podataka ovdje na tri stranice po strankama, zastupnicama i godinama uz vrstu troška. Tako doznajemo da su od 2012. do kraja 2021. godine.

„Radi se o temi o kojoj se ne tako davno izvještavalo u novinama, ali meni se učinilo dosta parcijalno pa je bila ideja da se prikupe podaci za malo dulji raspon vremena“, rekao je Filip u najavi izazova hackathona.

Podaci o kreditima koje je HBOR plasirao od osnivanja 1992. do kraja 2018. godine sada imaju kolonu s OIB-om za nešto više od 30.000 korisnika kredita koji se u podacima pojavljuju. Melko Dragojević, student ekonomije Sveučilišta u Dubrovniku, zainteresirao se za podatke koje je Gong dobio od HBOR-a, i tijekom vikedna uspio olakšati posao svakome tko bi se ubuduće ovim podacima bavio. HBOR-ov dokument sada je dostupan u tablici kojoj su dodana dva, iako nepotpuna stupca: OIB korisnika kredita i godinu u kojoj je dodijeljen tamo gdje je to bilo navedeno u nazivu programa. Uz to, Melko je napravio i pregled iznosa dodijeljenih kredita po općinama i gradovima gdje je, očekivano, na prvom mjestu Grad Zagreb u kojem je najviše registriranih korisnika s preko 48% udjela. Na drugom je mjestu po iznosu kreditnih plasmana Zadar, s više od 14%, a slijedi Bjelovar koji ima više od 13% udjela.

Tim znanstvenika Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci ponudio je podatke prikupljene u okviru projekta InfoCoV koji je financiral Hrvatska zaklada za znanost. radi se o tekstovime s online portala i tweetovima temstaski vezanim uz COVID-19 na hrvatskom jeziku. Matej Peranić analizirao je dio tekstualnih podataka, i pokazao koje su teme bile najzastupljenije u objavama vezanim uz COVID-19. Studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku postavili su sve funkcionalnosti interaktivne platforme za pregled, pretraživanje i ocjenjivanje sveučilišnih online predavanja.

Tijekom vikend hackathona Dana otvorenih podataka 2022. održane su i četiri radionice. Istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu, i data entuzijast Ivan Žilić pokazao je kako vizualizira podatke, zašto su podaci osnova svakog ekonomskog istraživanja i kako mogu pomoći kreiranju boljih javnih politika. Filip Rodik pokazao je kako redovito izvršavati scraper i demonstrirao to na primjeru scrapeanja najava sjednica sa stranica Vlade RH. Održana je i radionica o novim Pro značajkama platforme ImamoPravoZnati.org za pristup informacijama, i predstavljena aplikacija PEP Explorer koja omogućuje pretraživanje imovinskih kartica dužnosnika Istočne i Srednje Europe i Zapadnog Balkana.
Tijekom 9. po redu vikend hackathona Dana otvorenih podataka skupili smo podatke koji vam ostaju otvoreni na Diskursu i GitHubu Code for Croatia.
C4Ads – nekretnine hrvatskih dužnosnika u imovinskim karticama i zemljišnim knjigama
Krediti HBOR-a od 1992. do kraja 2018. godine
Troškovi saborskih zastupnika od 2012. do kraja 2021. godine
Tweetovi o COVID-19 na hrvatskom

Leave a Comment!