Institucije kao motor koruptivne prakse u Hrvatskoj

15. ožujka 2021.

Gong je predstavio istraživanje ‘Institucionalni izvori ukorijenjenosti korupcije u Hrvatskoj: uvid stručnjakinja’, a njegov autor doc. dr. sc. Dario Čepo s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu i član Vijeća Gonga istaknuo je kako je korupcija nužno povezana s političkim institucijama.

Istraživanje ‘Institucionalni izvori ukorijenjenosti korupcije u Hrvatskoj: uvid stručnjakinja’ ukazuje da je korupcija nužno povezana s političkim institucijama. „Institucije nisu samo područje ili polje unutar kojih se odigravaju koruptivne prakse, nego svojom strukturom, načinom formiranja, pravilima i normama koje njima upravljaju čine motor koji pogoni koruptivnu praksu na svim razinama političkoga i društvenog djelovanja“, istaknuo je na današnjoj konferenciji za medije doc. dr. sc. Dario Čepo s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu i član Vijeća Gonga.

Pravni okvir, koji uređuje način djelovanja javnih institucija, kao i nadzorne funkcije institucija koje brinu za regularnost institucionalnog djelovanja, pravila zapošljavanja, promoviranja i imenovanja čelnih osoba, omogućuju, a ponekad čak i potiču obrasce ponašanja koji otvaraju vrata korupciji, smanjujući pritom povjerenje građana i građanki u politički sustav.

Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet dodala je kako je istraživanje donijelo svježiji i inovativniji pristup sagledavanju problema korupcije u hrvatskom društvu, budući da polazi od sustava koji omogućuje korupciju, a ne od moralnog posrnuća pojedinca ili grupe pojedinaca.

„Politički akteri, prije svega vladajuće strukture na čelu s političkim strankama, nisu spremni prepoznati institucionalne slabosti koje omogućuju korupciju. Stoga dolazi do hiperprodukcije strategija i akcijskih planova te osnivanja različitih tijela za borbu protiv korupcije, dok se s druge strane neprestano razotkrivaju korupcijske afere, često bez zadovoljavajućeg završetka. Dakle, nije problem zakonodavni okvir jer on jest usklađen s demokratskim normama, nego njegova implementacija, najčešće zbog nedostatka političke volje“, rekla je Ivković Novokmet.

Temeljni uzroci korupcije leže u političkoj eliti koja je dizajnirala, utemeljila i (re)formirala političke institucije te ih potom u različitim razdobljima zarobila, marginalizirala, oslabila ili ukinula s ciljem dominacije nad cijelim političkim sustavom. „U takvom ozračju izostanka ikakve kontrole, nadzora, primjera dobre prakse i pravila prihvatljivog ponašanja, korupcija postaje alat daljnjeg očuvanja i jačanja vlastitih pozicija“, pojašnjava Čepo.

Iz dubinskih intervjua sa stručnjacima i stručnjakinjama iz sustava – aktivnim ili bivšim članovima sudbene vlasti i pravosudnog sustava, političarkama iz zakonodavne i izvršne vlasti, predstavnicima udruga civilnog društva koji se primarno bave borbom protiv korupcije, te novinarkama koje dugi niz godina prate pravosuđe i temu korupcije – nametnuo se zaključak da su političke stranke najveći poligoni generiranja i perpetuiranja korupcije, ali da im čitav niz aktera i procesa taj posao olakšava. 

„Većina ih se fokusirala na političke stranke općenito, a neki su posebno istaknuli ulogu HDZ-a, što je logično s obzirom na dominantnu ulogu te stranke u političkom sustavu Hrvatske, kao i SDP-a kao ključne alternative HDZ-u. Sugovornici su dali čitav niz konkretnih primjera o tome kako su se zakonski propisi koristili na neprimjeren način“, kazao je Čepo. 

“Zanimljivo je da su sugovornici iz politike u intervjuima, neovisno o tome dolaze li s lijeva ili su više centar-desno, vrlo slično detektirali glavne generatore korupcije. Iako dugo pratim probleme s korupcijom u Hrvatskoj, kroz razgovore mi se otvorio uvid i u neke nove koruptivne punktove, primjerice, u policiji, ili među odvjetnicima, a dakako, bilo je vrlo korisno čuti i razmišljanja sugovornika, posebno iz državnog odvjetništva ili pravosuđa, o mogućim koruptivnih mehanizama u medijima”, istaknula je novinarka Đurđica Klancir, koja je kao stručnjakinja surađivala na ovom Gongovom istraživanju.

“Svi mi se neprestano susrećemo s ocjenama da je korupcija svuda oko nas, još uvijek ima onih koji su skloni reći da je u Hrvatskoj „sve preko veze“, da su krivi ljudi jer žele tako živjeti, a ovo istraživanje ukazuje na ishodište problema, jer adresira problem na pravu adresu, a tako onda upućuje i na moguće promjene, na rješenja. Drago mi je, kao novinarki, vidjeti da i istraživanje ukazuje na značaj medija u borbi protiv korupcije, ali i upozorava na ozbiljne, sistemske, probleme koji slabe ulogu medija u Hrvatskoj”, dodala je Klancir.

Preporuke koje mogu pomoći u izgradnji suvremenog aparata usmjerenog na borbu protiv korupcije temelje se na uvođenjem i implementacijom građanskog obrazovanja za demokraciju u hrvatskim osnovnim i srednjim školama, širenju i osnaživanju tzv. neovisnih institucija, poglavito onih s nadzornim ovlastima, obrani neovisnosti medija, reformi sudbene vlasti, te ograničavanju moći političkih stranaka.

"Najvažnija preporuka proizašla iz ove analize je ograničavanje moći političkih stranaka. Stranke su se pokazale ključnim facilitatorima koruptivnih aktivnosti i zaštitnicima onih koji su za korupciju osumnjičeni. Važno je stoga reformirati zakonodavstvo povezano s financiranjem, djelovanjem i uspostavom političkih stranaka, kako bi se ojačala njihova odgovornost, a oslabio njihov utjecaj, prije svega, na neovisne institucije", zaključio je Čepo.

YouTube video

Gong je korisnik operativne potpore - strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.

chevron-right