Osvrćući se na premijerovo izvješće o radu Vlade, Gong je upozorio kako su rezultati borbe protiv korupcije u Hrvatskoj porazni i zbog toga povjerenje građana_ki u demokratske institucije pada. Gong dodaje kako je od presudne važnosti uvođenje adekvatnog i kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja koji će djecu učiti da budu građani_ke, a ne podanici_e.
Podnoseći Godišnje izvješće o radu Vlade, premijer Andrej Plenković danas se u jednosatnom govori osvrnuo na korupciju, ali i osnaživanje državnih institucija, prije svega - pravosuđa. Gong ponovno upozorava kako je borba protiv korupcije u Hrvatskoj samo šminka za mazanje očiju, kako građanima i građankama, tako i europskoj i međunarodnoj zajednici. Svjedočimo povremenim medijskim spektaklima u kojima se poneki dužnosnici hapse, međutim nedostaju antikorupcijske presude. Deset godina nakon Sanaderovog uhićenja još uvijek ne postoje pravomoćne presude u dva od tri njegova procesa. Odbačena je optužnica protiv bivšeg HDZ-ovog ministra Božidara Kalmete nakon što je svjedok promijenio iskaz. Gradonačelnik s desetak korupcijskih procesa upravlja glavnim gradom te je do jučer bio nezaobilazan u održavanju Plenkovićeve parlamentarne većine, a dan danas, zajedno s HDZ-om, 'drži' Zagreb. Zakonske norme kreirane su tako da optužnice padaju jer su loše napisane, a procesi se otežu dok ne padnu u zastaru. Međutim, ništa od toga nije slučajno, riječ je o namjernim potezima. Prema Eurobarometru, anketi koja se provodi u svim zemljama članicama, često smo pri dnu kada se radi o percepciji građana o neovisnosti pravosuđa. U lipnju ove godine objavljeni su rezultati europskog istraživanja o percepciji korupcije – 97 posto ispitanika u Hrvatskoj smatralo je da je korupcija u zemlji široko rasprostranjena. To je bio najviši postotak u cijeloj EU.
Kao jedan od ključnih uzroka sveprisutnosti korupcije smatramo zarobljavanje državnih institucija i njihovo podvrgavanje političkim strankama.
Dok se političari vole pozivati na rad institucija, građani_ke sve manje vjeruju u efikasnost i kvalitetu tih istih. Uslijed toga, živimo u vremenu kada građanstvo zazire od institucija, ne participiraju u političkom i društvenom životu zemlje jer 'ionako se ništa ne može promijeniti' i 'sve moraš opet platiti'. Predsjedniče Vlade, kolektivno nepovjerenje u sustav i rad istog je također Vaša odgovornost.
Ako Hrvatska želi biti uređena, demokratska i uključiva zemlja u kojoj vlada pravo, nužne su osnažene državne institucije, kvalitetnije obrazovanje, slobodni mediji, nezavisno i snažno civilno društvo, pa i prgavija, konkretnija i borbenija opozicija. Sinergija navedenog pridonosi stvaranju pristojnijeg, poštenijeg i pravednijeg društva, a to je usko povezano s odlučnim suprotstavljanjem korupciji na svim razinama.
Budimo i demos, a ne samo STEM-os
Osvrćući se na najave premijera kako će nastaviti ulaganje u obrazovanje, digitalizaciju i poticanje robotike i STEM-a, Gong želi ukazati kako se reforma ne provodi samo nabavom tehnike nego stvarnim reformama kurikuluma, imajući pritom na umu da su kompetencije učenika_ica međuovisne i međupovezane.
Budućnost leži na temeljima u kojima se, uz utjecaj na tržište, mijenja i cijelo društvo i razvijaju vrijednosti kojima kao građani i građanke želimo stremiti. Ulaganje u robotiku, digitalizaciju obrazovanja i STEM je važno, ali to nije jedino važno. Stvarna reforma obrazovanja podrazumijeva i političku volju, a ne samo uređaje za čije korištenje učenicima i učenicama, između ostalog, nisu adekvatno osigurane kompetencije. Isto tako, neprestano isticanje isključivo STEM zanimanja umanjuje vrijednost ostalih profesija i obeshrabruje djecu da budu učitelji_ce, medicinske sestre i braća, socijalni_e radnici_e, pravnici_e, novinari_ke, trgovci_e, logopedi i psihologinje, itd. Želimo naglasiti kako je za progres u društvu nužno ulagati u obrazovanje kao cjelinu, a ne jedan njezin dio koji je trenutno u ovom društveno-političkim okolnostima najatraktivniji.
Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u bolje sutra, a pravednije, tolerantnije, ravnopravnije i ekonomski sigurnije zore neće svanuti ukoliko potičemo samo jedan broj građana_ki, dok ostalima insinuiramo da su se i oni_e trebali_e baviti kodiranjem. Ne zaboravimo kako nam je za bolje sutra od presudne važnosti uvođenje adekvatnog i kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja koji će djecu učiti da budu građani_ke, a ne podanici_e.
Što se tiče Plenkovićeve najave borbe protiv govora mržnje i lažnih vijesti, želimo istaknuti kako su političke elite imale priliku pokazati spremnost za borbu protiv govora mržnje u svakoj prilici kada je nacionalna mržnja, opravdavanje ustaških simbola i ideologije, rasističkog, mizoginog i homo/bi/transfobnog nasilja dopirala s najviših razina vlasti. Tada se čula samo odobravajuća šutnja. Sada, kada su mržnja i nasilje izmakli političkoj kontroli, pojavljuje se volja za intervencijom. Ali imamo se svakog razloga bojati intervencije koja razumije mržnju onako kako to pokazuju najglasnije najave. Ponovimo i zapamtimo: KRITIKA POLITIČARA NIJE ISTO ŠTO I GOVOR MRŽNJE. Borba protiv lažnih vijesti mora biti nužno i zaštita onih koji raskrinkavaju takozvani fake news. Svakodnevne prijetnje i vrijeđanja onih koji raskrinkavaju laži i teorije zavjere nerijetko dolaze i s pozicija političke moći, a to je vrlo zabrinjavajuće.
Bez slobodnih medija nema demokracije
Predsjednik Vlade nije se u svom izlaganju osvrnuo na stanje u medijima. Prema nedavno objavljenom izvješću Europske komisije o vladavini prava, Hrvatska mora itekako poraditi na osiguravanju medijskih sloboda i neovisnog novinarstva. Izuzetno su zabrinjavajući napadi, prijetnje i pokrenute parnice protiv novinara i novinarki, navodi Komisija. Tako se utječe na uredničke politike, obeshrabruje istraživačko novinarstvo te u konačnici ugrožava medijske slobode.
