Skrivanje informacija o vlasništvu tvrtki – pod svaku cijenu

12. lipnja 2019.

Pritisnuta politikom Europske unije da objavi sve podatke koji nemaju oznaku tajnosti, hrvatska politika odlučila je podatke, kad ih već ne može sakriti – naplatiti. Cijena – prava sitnica! Gong smatra neprihvatljivim stavljanje cijene na pristup javnim podacima jer to radi razliku među građanima koji mogu platiti informaciju i drugima koji si tu cijenu ne mogu priuštiti.

Tako će vrlo malo podataka o tvrtkama iz sudskog registra biti otvoreno za korištenje – a za podatke o vlasnicima tvrtki i tko njima upravlja morat će se plaćati. Cijena je, doima se, kreirana proizvoljno i na temelju nepoznatih kriterija. Naime, prijedlog Odluke o načinu, uvjetima i naknadi za dostupnost podataka sudskog registra, o kojem je javno savjetovanje otvoreno još sutra (12.6.), navodi mjesečni paušal od 200 kuna za pristup ovim podacima.

Istovremeno, europska Direktiva o sprječavanju pranja novca obvezala je države članice da javno objave pristup informacijama o stvarnom vlasništvu tvrtki, a naknada za ovu uslugu – ako se mora naplatiti – ne smije prelaziti administrativne troškove.

Isto stoji u Zakonu o pravu na pristup informacijama – samo iznimno tijelo javne vlasti može naplatiti više: ako se financira iz vlastitih, a ne proračunskih prihoda, ili ako prodajom tih informacija pokriva troškove njihovog prikupljanja i objave. Niti jedan od ovih izuzetaka ne odnosi se na informacije iz sudskog registra u koji su se tvrtke obavezne upisati i tu registraciju platiti.

No, onda je u rujnu prošle godine Vlada donijela Uredbu o troškovima ponovne uporabe informacija i popisu izuzetaka dodala da je dovoljno propisati ga zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu. Uslijedile su izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca gdje cijenu pristupa informaciji o stvarnom vlasništvu određuje ministar financija, pa izmjene i dopune Zakona o sudskom registru koje su uvele plaćanje naknade za otvoreni pristup i ovim podacima.

Iz navedenog bi se dalo zaključiti kako hrvatske vlasti žele ograničiti pristup podacima o vlasništvu tvrtki usprkos tomu što ih je Europska komisija izdvojila u kategoriju visokovrijednih skupova podataka kojima bi pristup trebao biti otvoren i besplatan. Usprkos predloženim preinakama Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora koja ih namjerava učiniti besplatno dostupnima, a u travnju ove godine prošla je prvo čitanje u Europskom parlamentu. Usprkos činjenici da otvoren pristup javnosti ovim podacima, prije svega novinarima i nevladinim organizacijama, omogućava bolju kontrolu poslovnih transakcija i financijskog sustava – pa time i manje prostora za korupciju i zlouporabe.

Dodajmo tome i činjenicu kako je Hrvatska jedina europska zemlja koja i dalje nema provedbenu politiku otvorenih podataka – dokument postoji već gotovo godinu dana, no akcijski plan još nije donijet – i dobit ćemo pravu sliku transparentnosti političkih elita i njihove spremnosti da preuzmu odgovornost pred svojim biračima.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Skrivanje informacija o vlasništvu tvrtki – pod svaku cijenu 1Skrivanje informacija o vlasništvu tvrtki – pod svaku cijenu 2

chevron-right