O ravnoteži predstavničke i direktne demokracije

16. rujna 2018.

GONG je povodom Dana demokracije organizirao konferenciju "Kako ostvariti ravnotežu predstavničke i direktne demokracije". Uvodno je predsjednik Vijeća GONG-a Nenad Zakošek iznio GONG-ove prijedloge za reformu izbornog i referendumskog zakonodavstva, čiji je cilj bolja usklađenost predstavničke i izravne demokracije i uklanjanje deficita koji narušavaju jednakost biračkog prava i transparentnost izbora i referenduma. 

GONG predlaže uvođenje 6 izbornih jedinica s različitim brojem mandata kako bi se osigurala jednakost glasa, 3 preferencijska glasa uz 5 postotni prag za primjernu preferencijskog glasa, zatim imenovanje devet članova DIP-a bez sudaca Vrhovnoga suda, i to ne samo iz reda pravnika već i drugih relevantnih struka, te uspostavljanje jedinstvene i lako pretražive baze podataka o donacijama, donatorima i financijskim izvješćima.

"Hrvatska ima jednu od najnižih razina povjerenja u političke institucije. To nepovjerenje hrani i autoritarne orijentacije", upozorio je Nenad Zakošek. Trendovi pokazuju da je participacija građana na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj pala s 85 posto, koliko je iznosila na prvim izborima na oko 50 posto. U Hrvatskoj je prisutan paradoks da ima više ljudi kao članova u strankama, nego je onih koji im, prema istraživanjima, iskazuju povjerenje. "GONG ne zagovara promjenu izbornog modela, što ne znači da ne moramo razgovarati o tome, ali prije rasprave treba definirati cilj reformi," kazao je.

Pomoćnik ministra uprave Mladen Nakić kazao je da postojeći Zakon o referendumu ima mnogo "sivih rupa" kojeg neki žele iskoristiti. Kazao je da se osobno slaže s nizom GONG-ovih preporuka, pa tako i zabranom nekih pitanja na referendumu. Komentirao je aktualnu referendumsku inicijativu Narod odlučuje i provjeru potpisa, kazavši da postoje indicije da su se potpisi skupljali i na mjestima koje nisu bila službeno prijavljena, pa čak i izvan RH.

Luka Mlinarić iz Građanske inicijative Narod odlučuje prozvao je resornoga ministra Lovru Kuščevića da je "iskoristio politički položaj tijekom prikupljanja potpisa te iznosio neistine i manipulacije" što je, istaknuo je, suprotno preporukama Venecijanske komisije koje nositeljima vlasti preporučuje da se suzdrži od vođenja kampanje. "To je razlog zašto narod treba biti oprezan", rekao je. 

Nakić mu je odgovorio kako ih je resorni ministar pozvao na razgovor, ali su se "oni su se na to oglušili jer im je bilo draže raditi cirkusijadu na presici ispred Ministarstva uprave". "Mi ne možemo dopusti da gledate u nešto što je pod zaštitom osobnih podataka. Jamčite li vi da su svi potpisi legalno pokupljeni? Naime, postoje naznake da su se i bebe od 9 mjeseci potpisivale, a i mrtvi”, rekao mu je Nakić.

Mlinarić se zalaže za izmjenu zakona o referendumu. "Treba naći i balans između predstavničke i izravne demokracije no teško je govoriti o balansu kada mi izravnu demokraciju gotovo ni ne poznajemo”, rekao je.

Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti kazao je da je nepovjerenje građana vezano uz nekvalitetu funkcioniranja institucija. Raos smatra da je Sabor disfunkcionalan zbog svoje fragmentiranosti, koju proizvodi izborni model, a djelomično i same stranke sa svojim koalicijskim aranžmanima, kao i da je neracionalno postavljen - s klubovima zastupnika koji imaju po samo tri zastupnika. 

"Za funkcioniranje demokracija važan je građanski odgoj, ali ne samo onaj formalan nego i građanski refleks koji postoji u nekim zemljama" kazao je Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta. Spomenuo je Švedsku u kojoj je izlaznost na izborima bila 85 posto i kazao da unatoč usponu desnih stranaka u Francuskoj ili Belgiji građani ipak izađu na izbore u velikom broju i daju crveni karton nazadnjačkim i opasnim idejama. "To mi u Hrvatskoj nemamo. Ako išta presudi demokraciji, to će biti pasivni i neaktivni građani", rekao je Đulabić.

"Hrvatska je postala blokirano društvo u kojem se teško može nešto promijeniti, a ako se to i mijenja onda je to zbog vanjskoga pritiska. Većina se kupuje s pola glasa, sumnjivim ponudama", kazao je Josip Kregar sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Ocijenio je da je Vlada nestabilna zbog degeneracije izbornoga procesa. Problem je, smatra Kregar, što se izborni sustav prilagođava ljudima na vlasti i svaka promjena nailazi na veliki otpor. "Predsjednik jedne stranke sam sastavlja liste, prijetnjama o izvanrednim izborima straši svoje stranačke "prijatelje" te disciplinira stranku, a iz takvoga diskursa ni jedno rješenje neće biti dobro", kazao je.

"Da li izbori pomažu da izaberemo najboljeg među nama ili narušavaju stabilizacijsku funkciju javnih financija? Znamo da je u Hrvatskoj ovo drugo slučaj", komentirao je Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta. Recentna istraživanja Instituta za javne financije pokazuju da politička konkurencija i ideologija utječu na transparentnost lokalnih proračuna: ako je na vlasti desni centar - HDZ u koaliciji - pokazalo se da je niža transparentnost, a što je koalicija šira, ishod je bolji. 

Berto Šalaj, član Vijeća GONG-a s Fakulteta političkih znanosti poručio je kako oni koji tvrde da građani nisu kompetentni nisu napravili ništa da njihovu političku kompetenciju podignu. "To je demokratski elitizam, koji polazi od onog: 'dajte nam svoj glas i onda nas pustite četiri godine na miru'", rekao je Šalaj.

Politička kompetencija može se poboljšavati, istaknuo je Šalaj: "Hrvatska je danas jedna smo od rijetkih europskih zemalja koja još nema građanski odgoj u školama i tu nema razlika između HDZ-a i SDP-a". Ocijenio je i kako je politička kultura političke klase posve zatvorena prema ideji referenduma te da "bježi od izravne demokracije, a trebala bi se otvoriti". Spomenuo je primjer Švicarske u kojoj su u 250 referenduma građani samo 10 puta pobijedili, ali je jasno da se elita ne boji raspisivanja referenduma. 

Robert Brozd iz Matice hrvatskih sindikata, koja je organizirala niz inicijativa za pokretanje referenduma, istaknuo je važnost građanskog odgoja, kako bi se u budućnosti razvile kompetencije građana, kao i potrebu jačanja institucija. "Izbor ustavnih sudaca postao je politička trgovina dvaju stranaka", rekao je.

Goran Beus Richembergh, saborski zastupnik iz stranke Glas, istaknuo je korupciju kao lajtmotiv nepovjerenja građana u političke institucije, stranke i političare. "Dok god nije iza prijedloga za redizajn izbornog procesa barem 90 posto HDZ-a, neće se moći provesti promjene. To je ovog časa neprovedivo", kazao je.

Robert Podolnjak s Pravnog fakulteta, a ujedno i saborski zastupnik Mosta, ulogu referenduma vidi dvojako: prvo, kao narodnog veta, mogućnost da građani zapriječe donošenje određenog zakonskog akta, ali "nažalost sve ustavne promjene su rezultat odluke dvije trećine glasova u saboru". "Konsenzus stranaka ne mora uvijek biti u korist građana i demokracije", rekao je. Kao drugo,  građanske inicijative Podolnjak vidi kao djelovanja protiv kartela vladajućih političara, stavljanjem tema na dnevni red, o kojima političari ne žele odlučivati.  

"Politička klasa zapravo postaje sve manje moćna klasa i postepeno gubi moć kao i što politika kao djelatnost gubi u Hrvatskoj relevantnost",  smatra SDSS-ov Milorad Pupovac. Rekao je da su se koncentrirale neke druge klase koje imaju moć - klerici, tajkuni i branitelji. Ustvrdio je kako je "klasa klerika postala jedna od najmoćnijih u društvu, medijima, obrazovanju, zdravstvu, vojsci i policiji". 

"Od izbora do izbora građani, a često ni zastupnici, nemaju stvarne mogućnosti utjecati na političke odluke", kazao je Mato Palić s Pravnog fakulteta. Predlaže poboljšanje referenduma definiranjem tema i slaže se da određena pitanja  treba izuzeti iz neposrednog odlučivanja. 

Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta spomenuo je Zakon o političkim strankama, prema kojemu je 100 potpisa potrebno za osnovati stranku, dok je za referendum potrebno skupiti 374.000 potpisa, što znači da se s tim brojem potpisa može osnovati 3.740 novih stranaka. "To je dobar demokratski potencijal", rekao je. 

SDP-ov Arsen Bauk rekao je da nije bilo političke volje dok je bio ministar uprave, da se izborne jedinice promjene. Smatralo se da se suštinski ne bi ništa promijenilo oko raspodjele mandata bi ostale višemandatne izborne jedinice s proporcionalnim sustavom. "Bio bi  jedan HDZ-ovac više iz Dalmacije, umjesto Slavonije i jedan SDP-ovac više iz Dalmacije umjesto Slavonije. Ostalo bi bilo manje više isto. Ustavni sud je 2015. odlučivao o Zakonu o izbornim jedinicama i ostavio ga je na snazi", kazao je nekadašnji ministar uprave.

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.

O ravnoteži predstavničke i direktne demokracije 1  O ravnoteži predstavničke i direktne demokracije 2

 

chevron-right