Medijima treba omogućiti više sučeljavanja, klevetu treba dekriminalizirati, novinare i urednike treba osloboditi od pritiska vlasnika medija, tehničke aspekte izbora treba ujednačiti u jedinstven izborni zakon – to su samo neke od preporuka OESS/ODIHR-a kojemu također nije sasvim jasno kako si je Ustavni sud uzeo za pravo da ukida dio izbornog zakonodavstva neposredno prije izbora.
OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) objavio je izvještaj o praćenju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor 2015. godine koja se temelji na praćenju izbora od 26. listopada do 12. studenog 2015. Iako misija nije uključivala OESS/ODIHR-ove promatrače na terenu, stručni tim analizirao je izborno zakonodavstvo i izborne procese te donio jasne smjernice za poboljšanje izbornog procesa u Hrvatskoj. Iako se izborima u Hrvatskoj daje uglavnom pozitivna ocjena, OESS/ODIHR ističe i nekoliko kritičkih momenata uz konkretne prioritetne i ostale preporuke za unapređenje izbornog zakonodavstva.
Glavna područja koja je potrebno što prije unaprijediti, a na što se u javnosti u nekoliko navrata snažno isticalo, su veličine i izmjene izbornih jedinica kako bi nejednakost glas bila manja, tj. kako bi razlika broja birača u pojedinoj izbornoj jedinici bila unutar +/- 5%.
Izbori su u Hrvatskoj regulirani u nekoliko izbornih zakona s neusklađenim pravilima, primjerice, o broju i sastavu članova biračkih odbora ili rokovima, te je jedna od glavnih preporuka objedinjavanje i ujednačavanje svih tehničkih aspekata izbora u jedan jedinstven izborni zakon kako bi na jednom mjestu postojala jednaka pravila za organizaciju i provođenje svih izbora što uključuje i produženje sada vrlo kratkih rokova za organizaciju izbora te selekciju i edukaciju članova biračkih odbora i ostalih tijela koja provode izbore.
OESS/ODIHR se osvrnuo i na odluke Ustavnog suda kojima su dijelovi izbornog zakona ukinuti neposredno prije izbora bez obzira na dobru praksu i međunarodne standarde suzdržavanja od promjena izbornih pravila godinu dana prije izbora, ali - sukladno hrvatskom Ustavnom sudu - takvo pravilo za njega ne vrijedi. OESS-ova misija stoga navodi kako je Ustavni sud bio kritiziran zbog takve odluke te da mu je zbog tog i nekih drugih odluka narušena reputacija.
Kao posljedica odluke Ustavnog suda, kao pravovaljane su prihvaćene liste koje nemaju najmanje 40% kandidata/kandidatkinja oba spola, iako je ranijim izmjenama Zakona o izboru zastupnika bilo propisano da takve liste ne mogu biti pravovaljane. OESS/ODIHR preporučuje efikasnije i proporcionalnije kazne za nepoštivanje odgovarajuće zastupljenosti spolova na listama.
Jedna od važnijih glavnih preporuka odnosi se na dekriminaliziranje klevete, uvrede i sramoćenja u skladu s međunarodnim standardima slobode izražavanja, kao i uvođenje mjera za osiguranje uredničke neovisnosti medija od strane vlasnika medija.
Agenciji za elektroničke medije trebala bi se dati veća i formalnija uloga kako bi mogla pomoći Državnom izbornom povjerenstvu u primjeni izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na reguliranje medijske kampanje. U tom smislu je potrebno jasnije urediti procedure i ovlasti institucija u slučajevima kršenja pravila kojima se uređuje izborna promidžba i medijsko praćenje izbora. Medijima bi trebalo omogućiti organiziranje više od jednog sučeljavanja.
U smislu nadzora financiranja izborne promidžbe DIP-u je potrebno osnažiti kapacitete kao neovisnom tijelu nadležnom za nadzor financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe te je potrebno objavljivati financijske izvještaje izborne promidžbe i na stranicama DIP-a.
Na kraju, kad je riječ o preferencijalnom glasanju, ističe se da je ono bilo široko prihvaćeno od strane birača, ali da je prag od 10% unutar kandidacijske liste i dalje visok.
Uz ove preporuke OESS/ODIHR-a, a Republika Hrvatska je članica OESS-a, ostaje mnogo posla za novu Vladu, Ministarstvo uprave, Hrvatski sabor, Ustavni sud i DIP kako bi se napokon uredilo zapostavljeno izborno zakonodavstvo. GONG, a i ostala stručna javnost, godinama je iznosila prijedloge za poboljšanja izbornog zakonodavstva, međutim dosad nije bilo dovoljno sluha za dovođenje u red izbornih i referendumskih pravila.
