Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav uputio je u proceduru konačni prijedlog Zakona o referendumu odustavši od spornog rješenja da građani mogu prikupljati potpise samo u uredima državne uprave prihvaćajući vrlo argumentirana upozorenja zainteresirane javnosti (udruga, sindikata, akademske zajednice…) kako je takav prijedlog nedemokratski i suprotan ideji referenduma na temelju građanske inicijative. Treba podsjetiti da ovakav Konačni prijedlog dolazi nakon prikupljanja potpisa referendumske inicijative „Nećete bez naroda“ čija se predaja potpisa Hrvatskom saboru tek očekuje.
Izborna godina i utemeljeni argumenti zainteresirane javnosti doveli su do velikog obrata vladajućih te će građani, ako se Zakon usvoji, i dalje moći prikupljati potpise za referendum na ulicama i trgovima, ali i putem sustava e-Građani što će dodatno olakšati pokretanje referenduma.
Dosadašnje iscrpljivanje s lošim Zakonom o referendumu temeljem kojeg su se pokrenule određene referendumske inicijative zloupotrebljavajući institut referenduma i ugrožavajući prava manjina, možda se moglo izbjeći da su vladajući i Ministarstvo uprave na početku mandata, već prije referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, donijeli novi Zakona o referendumu i regulirali transparentnost financiranja referendumskih kampanja. Nakon skoro četiri godine, greška se ispravlja tek sada.
Iako se ovim Konačnim prijedlogom zakona čini veliki korak naprijed, za kvalitetno uređenje pravila za referendum potrebno je promijeniti Ustav i Ustavni zakon o Ustavnom sudu uz smanjenje broja potrebnih potpisa te određivanje uvjeta za valjanost odluke na referendumu, primjerice, uvođenja instituta kvoruma potvrđivanja. Za navedene izmjene potrebna je dvotrećinska većina pa opozicija, a posebno najveća oporbena stranka HDZ, ne smije bježati od odgovornosti za neuređeni referendumski pravni okvir.
Očito je da kod političkih elita nema volje da se referendum uredi kao alat koji će stvarno služiti kao korektiv predstavničke demokracije tako da onda jedino preostaje da se promijeni Zakon o referendumu i na taj način minimalno urede pravila za poštenu "referendumsku utakmicu".
Međutim, i Konačni prijedlog Zakona o referendumu potrebno je kvalitetnije urediti. Prvenstveno, kako referendum na inicijativu građana ne bi postao besmislen, neophodno je urediti da odluka donesena na referendumu, umjesto predviđene dvije godine, vrijedi minimalno četiri godine, koliko traje mandat predstavničke vlasti. Prilikom potpisivanja putem online sustava e-Građani moralo bi se voditi računa o mogućim pritiscima i ugrožavanjima tajnosti davanja potpisa, primjerice, na radnim mjestima ili u obitelji. Nužno je uvesti osigurače kako bi se zaštitila slobodna volja birača, a jedan od osigurača može biti mogućnost birača da promijeni svoju volju do zadnjeg roka za prikupljanje potpisa. Potrebno je osigurati osobama s invaliditetom olakšan način davanja potpisa te otvaranje računa u sustavu e-Građani.
U jedinici u kojoj živi više od 100.000 birača upisanih u registar birača potrebno je prikupiti više od 10% što bi trebalo smanjiti na 5%, a umjesto odlučivanja na lokalnom referendumu većinom birača koji su pristupili referendumu, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje jednu trećinu upisanih birača u popis birača, potrebno je smanjiti tzv. kvorum potvrđivanja na 25%+1 birač što je bio prijedlog GONG-a, sindikata i udruga kad su se razmatrale ustavne promjene. Obzirom da je za pošteno provođenje referenduma važan sastav biračkih odbora, a Zakonom nije određeno je li on stranački ili nestranački, potrebno je, sukladno standardima propisanima u izbornim zakonima, odrediti minimalno stranački sastav biračkih odbora na državnom referendumu u kojima bi bili predstavnici opozicije i vladajućih sukladno zastupljenosti u Saboru, a na lokalnom referendumu sukladno zastupljenosti u vijećima i skupštinama jedinica. Potrebno je odrediti mogućnost imenovanja u biračke odbore i predstavnika opcija ZA i PROTIV tamo gdje je to moguće.
