«Ne boj se! Nisi sam! Ima i drugih nego ti
koji nepoznati od tebe žive tvojim životom … »
stihovi su pjesme Pobratimstvo lica u svemiru velikog pjesnika Tina Ujevića kojima je Juraj Hrženjak, istaknuti antifašistički borac te predsjednik Inicijativnog odbora Antifašističke lige, otvorio svečanu sjednicu u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici povodom Osnivačke skupštine Antifašističke lige Republike Hrvatske na kojoj je izabran i za njezina počasnog predsjednika.
Nakon što su okupljeni otpjevali Lijepu našu te odali počast minutom šutnje istaknutom antifašistu Adamu Dupalu i ostalim preminulim utemeljiteljima Antifašističke lige, koja je formirana na prošlogodišnji Dan pobjede nad fašizmom, odnosno 9. svibnja, Hrženjak je upozorio: «U Hrvatskoj se i danas vodi borba s vjetrenjačama, izmišljenim neprijateljima, falsificiraju se povijesne činjenice, truju se mlade generacije pri čemu važnu ulogu zauzimaju crkveni vrh i rašireni povijesni revizionizam». Upravo je «sve agresivnije poricanje i postepeno relativiziranje važnosti antifašističke borbe ujedinilo i u Ligu okupilo organizacije civilnog društva i pojedince zabrinute razvojem događaja u Hrvatskoj u kojoj se javno poricanje temeljnih etičkih vrijednosti demokratskog društva opet nameće kao legitimnu političku opciju.
No, «pobjedu nad naci-fašističkom ideologijom tek treba izvojevati. To je općenito dug proces, a posebno u Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama. Ali nismo sami što potvrđuje i činjenica da je Antifašistička liga u samo godinu dana uspjela okupiti 15.000 članova Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, oko 4.000 članova Saveza društava Josip Broz Tito, 11.000 članova Saveza ratnih i vojnih invalida RH Drugog svjetskog rat, oko 2.000 članova Srpskog narodnog vijeća te 100 članova Srpskog demokratskog foruma, Romskog nacionalnog vijeća, Židovske općine, Židovske vjerske zajednice Bet Israel i 500 članova drugih udruga poput Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Građanskog odbora za ljudska prava, Kuće ljudskih prava Zagreb, Mreže antifašistkinja Zagreb i Centra za mirovne studije», ponosno je nabrojao Hrženjak.
I dodao: «Ova asocijacija predstavlja etničku, kulturnu i humanističku Hrvatsku u Europi i svijetu. Ne želimo da Hrvatsku predstavlja ekstremna desnica, koja nas gura u mržnju i strah. Ja sam jedan od preživjelih koji je dolazak takve mržnje osjetio na vlastitoj koži i ne bih htio da naši unuci proživljavaju isto. Hrvatski narod nikada u povijesti nije podržavao ekstremne ideologije, a na tim povijesnim činjenicama i iskustvima Liga bi trebala izrasti u snagu koja će moći stati u obranu mira, jednakosti i slobode za sve i pod jednakim uvjetima».
Obrana ljudskih prava jest antifašizam!
Jer antifašizam, i na to valja uvijek iznova i do iznemoglosti ponavljati, znači toleranciju i otvorenost, opreku nacifašizmu izraslom na netoleranciji i mržnji, na veličanju nasilja i militarizma, na kultu nacije i dubokom preziru prema modernim političkim idejama i individualnim ljudskim pravima. U tom je smjeru govorio i Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava imenovan na mjesto predsjednika Lige: «Antifašizam je reakcija na fašizam, na potiranje ideja poput slobode, jednakosti među ljudima, ravnopravnosti, tolerancije, na promoviranje nasilja. Obrana temeljnih ljudskih prava jest antifašizam i ujedno antitotalitarizam. Sve totalitarizme karakterizira prezir prema individualnim ljudskim pravima iako su postojale razlike u različitim praksama totalitarizama. No, u današnjoj Hrvatskoj, Europi i svijetu prirodno je govoriti o antifašizmu jer temeljne vrijednosti demokracije danas i ovdje ne ugrožavaju Crveni Kmeri ili staljinisti, nego radikalne desne stranke koje imaju ideje, a pomalo i postupke koji su bili karakteristični za fašizam i nacizam. Nije iznenađujuće da su zagovornici tih ideja ujedno i apologeti ustaštva u Hrvatskoj, odnosno četništva u Srbiji».
«Ono što antifašizam čini aktualnim», objasnio je Pusić, «jest činjenica da se poricanje temeljnih vrijednosti društva danas nameće kao demokratska opcija, a protiv neistomišljenika se poziva na fizičko nasilje. Fašizam nije nešto s čim se raskrstilo prije 70 godina. Danas u Hrvatskoj vidimo pokušaje stvaranja stranačkih vojski čiji jedini cilj može biti nasilje nad političkim neistomišljenicima. Događaju se fizički napadi na homoseksualce i na Rome. Ideje koje su se u prvoj polovici 20. stoljeća demonstrirale kao fašizam i nacizam, čiji su nositelji došli na vlast u Italiji i Njemačkoj i uzrokovali goleme ljudske patnje i stradanja, nisu nastale, niti su nestale s tim pokretima. Te ideje i njihova dijabolična privlačnost za dio ljudi u svakoj državi nisu samo relikti prošlosti nego suvremena pojava što bi trebalo biti zabrinjavajuća pojava. Poznato je iz povijesti da pokreti naslonjeni na takve ideje prosperiraju na ekonomskim krizama, visokoj nezaposlenosti, besperspektivnosti i općim razočaranjem u neefikasnost demokracije, na militarizaciji društva».
izvor: Mreža antifašistkinja Zagreb
«U Hrvatskoj je, za sada, još na djelu klasični obrazac poticanja netrpeljivosti prema manjinama, ali u razvijenim demokratskim zemljama EU-a radikalno desne stranke jačaju na strahu od imigranata i ksenofobiji. Sve to ukazuje i da stare članice EU, koje su nekada gradile tu zajednicu na antifašističkim vrijednostima, danas gube imunitet na tu opaku bolest. Zbog toga će se Antifašistička liga RH zalagati za temeljne antifašističke vrijednosti dok ih je još uvijek moguće obraniti argumentima», upozorio je Pusić i posebno se osvrnuo na sustavnu proizvodnju zaborava značenja i vrijednosti antifašizma zbog čega su današnje mlade generacije uskraćene za dragocjena iskustva prethodne generacije: «Danas se takvi stavovi toleriraju, a nerijetko javno zagovaraju i institucionalno podržavaju. Antifašistički spomenici, spomen-obilježja i dokumenti vezani uz antifašizam sustavno su uništavani. Školski udžbenici kao i nastava povijesti kontinuirano i zabrinjavajuće izostavlja sadržaje o relevantnosti antifašizma za Europu i samostalnu Hrvatsku».
Zašto je sve manje mladih spremnih braniti istinu, pravdu i budućnost?
Zabrinutost nad time da je «sve manje mladih koji su spremni braniti istinu, pravdu i budućnost», izrazio je i Ivo Josipović, bivši predsjednik, koji se prisjetio svojih izjava o ustaškoj guji te upozorio da «povijest pokazuje da se fašističke ideje pojavljuju periodično, uporno i tamo gdje to ne bismo mogli očekivati, a oni koji revidiraju povijest i zagovaraju kvinslinški režim su nažalost bolje organizirani, vidljiviji na javnoj sceni i financirani iz javnih sredstava za što smo krivi svi». S obzirom na to da je 2015. godina, ali da su i dalje prisutni stari zli totalitaristički duhovi protiv kojih se treba boriti i zbog čega su i potrebne organizacije poput Lige, izrazili su i gosti iz drugih zemalja, poput Srbije i BiH, koji su čestitali na osnivanju Antifašističke lige te izrazili potrebu za sličnim događanjima i u svojim zemljama, a veleposlanici BiH, Belgije, Norveške, Slovenije te predstavnici institucija države i Grada Zagreba također su pozdravili Ligu.
Poručeno je da tradiciju antifašizma treba prenijeti na mlade jer su oni budućnost te da antifašizam danas valja prilagoditi novim društvenim uvjetima i proširiti ga novim idejama kako bi se djelotvorno mogao suprotstaviti akcijama i manifestacijama u kojima je nemoguće ne prepoznati prijeteće karakteristike fašizma. Stoga je i važan odmak od isključivo komemorativne prigodničarske funkcije antifašizma u javnosti. «Stvaranjem zajedničke platforme antifašizam se treba konstituirati kao društveno i politički relevantan subjekt, koji će uz otpor neofašizmu, promicati i demokratske procese, dijalog, solidarnost i kritičko promišljanje realnosti», ističe Antifašistička liga, koja će osim obilježavanja različitih obljetnica u raditi i na ad hoc reakcijama na sve brojnije izjave u javnosti kojima se direktno ugrožavaju dostignuti standardi ljudskih prava.
Antifašizam ne treba braniti Titom!
No u Hrvatskoj se često kao opreku i razlog potiranju vrijednosti antifašizma stavlja Josipa Broza Tita pa je tako u svojem inauguracijskom govoru predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović «zaboravila» na antifašizam zapisan u hrvatskom Ustavu. Iz Predsjedničkih dvora na Pantovčaku izbacila Titovu bistu i niz umjetnina koje imaju veze s njim te ga ponovno nazvala diktatorom i prihvatila pokroviteljstvo nad Bleiburškom komemoracijom. Zbog toga je Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske odbila pokroviteljstvo Ureda predsjednice nad obilježavanjem stradanja logoraša iz Jasenovca. Bilo je stoga izuzetno vrijedno čuti povjesničara Slavka Goldsteina, koji je podsjetio na ulogu Tita i stavio stvari na pravo mjesto istaknuvši da «Tita i antifašizam ne trebamo izjednačavati».
Britanski povjesničar Tony Judt na prvom mjestu liste onih koji su u teškim vremenima Drugog svjetskog rata imali dovoljno hrabrosti da vrate samopoštovanje svojim narodima, istaknuo je Josipa Broza Tita, podsjetio je Goldstein, ali i upozorio: «Ipak, uz dužno poštovanje, prema Titu moramo postaviti i određene rezerve. Iako je najpoznatiji čovjek koji je rođen u ovoj zemlji te mu se pripisuje ogromne zasluge u svjetskoj politici i povijesti, čovjek koji se suprotstavio i Hitleru i Staljinu, antifašizam danas ne možemo braniti njegovim imenom. Ispravno je reći da je on bio antifašist četiri ratne godine, ali i da je već 1945. zastupao staljinizam koji je u suprotnosti s antifašističkim vrijednostima. Stoga je ispravno reći da mi ovdje okupljeni zastupamo antifašizam, a da Tita poštujemo, ali antifašizam danas ne možemo braniti njegovim imenom».
Osnivačka skupština Antifašističke lige Republike Hrvatske izvor:
Dražen Koluder/YouTube
Ovaj tekst je objavljen i zahvaljujući sufinanciranju kroz program "Europa za građane".
