Umjesto nezavisnih, nestranačkih, stručnih i u izborima iskusnih osoba za članove Državnog izbornog povjerenstva kao proaktivnog tijela, Sabor je zahvaljujući dogovoru dviju glavnih stranaka u DIP izglasao „friške“ nestranačke ljude čime je propuštena prilika za osnaživanje uloge, ali i povjerenja građana i cjelokupne javnosti u rad Državnog izbornog povjerenstva, upozorili su GONG-ovci na konferenciji za medije.
„Javnost nije imala priliku čuti i vidjeti tko su ljudi koje stranke predlažu za članove Državnog izbornog povjerenstva čime je propuštena prilika da se legitimiraju kao stručnjaci koji doista mogu obnašati tu dužnost i da se primijeni dosadašnju praksu dostupnosti biografija te saslušanja kandidata pred Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav kao u slučajevima izbora sudaca Ustavnog suda, Pučkog pravobranitelja i Povjerenika za informiranje“, istaknuo je Nenad Zakošek, član GONG-a i profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Umjesto proaktivnosti konzervativizam i minimalizam DIP-a
„Dobivamo ljude koje nisu istaknuti stručnjaci, nego su im glavna 'kvaliteta' i kriterij članstvo u stranci i odgovaraju strankama zbog čega DIP i ima ovakvu pasivnu ulogu. Mislim da to nije slučajno, nego je namjerno dizajnirana pasivna institucija koja se krajnje konzervativno i minimalistički drži svojih zadaća“, upozorio je Zakošek i podsjetio da je GONG, koji kontinuirano upozorava na zadaće DIP-a i „nedavno predlagao izmjene Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu, ali nije bilo političke volje“.
Sabor je, podsjetimo, prošloga petka za potpredsjednice DIP-a izabrao Anu Lovrin i Vesnu Fabijančić Križanić, a za članove Emila Tomljanovića, Slavena Hojskog i Josipa Vreska, kojemu je to drugi osmogodišnji mandat. Iako novi DIP-ovci sada više nisu članovi stranaka, Lovrin je bivša HDZ-ova ministrica pravosuđa i saborska zastupnica, HDZ je u Saboru zastupao i Tomljanović, Fabijančić Križanić u DIP odlazi iz Sabora gdje je zastupala SDP, Vresk je također bio zastupnik, ali HSS-a, a Hojski dolazi s mjesta tajnika Sabora.
Nakon osam godina iz DIP-a odlaze potpredsjednice Zdravka Čufar Šarić i Aleksandra Jozić Ileković te članovi Zorislav Ham i Davor Orlović. DIP ukupno ima devet članova - predsjednika koji je po funkciji predsjednik Vrhovnoga suda, četiri potpredsjednika od kojih dva bira Vrhovni sud, odnosno njegova Opća skupština, a dva Sabor koji bira i četiri člana DIP-a. No, umjesto otvaranja izbora onih koji nadziru i provode izbore, baš kao i 2007. godine kad je DIP po prvi put osnovan kao stalno tijelo, njegov je novi sastav i osam godina kasnije opet izabran kroz zatvorenu proceduru bez očiju javnosti.
Novi članovi DIP-a u permanentnom sukobu interesa
„Ovime smo dobili članove koji se permanentno nalaze u sukobu interesa zbog svoje povezanosti s političkim strankama i ovakvim je izborom već na samom početku mandata narušeno povjerenje građana u DIP. Suci Vrhovnog suda ostaju jedini garant samostalnosti i neovisnosti ove institucije, koja ne pokazuje proaktivnost u rješavanju problema koji su dijelom uzrokovani nepotpunim zakonskim okvirom“, upozorio je Duje Prkut iz GONG-a pojašnjavajući da, primjerice, na predstojećim prijevremenim lokalnim izborima listama grupa birača neće biti omogućeno da imaju svoje članove u biračkim odborima.
A koliko je kontrola i nadzor „nadzornika“ važna, dovoljno govore zadaće koje prema zakonima o DIP-u te financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja stoje pred tom institucijom, a riječ je o odgovornosti za provođenje izbora, ovlasti nadzora financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe te sustavnoj edukaciji članova biračkih odbora i poticanju raznih kategorija birača na sudjelovanje u izbornim procesima. Na DIP-u leži i odgovornost za aktivno sudjelovanje u unapređenju izbornog zakonodavstva te uvođenju inovacija u izborni proces, po uzoru na izborna povjerenstva u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Kanadi.
Što DIP radi da ne bude novih Fimi medija?
Što od svega navedenog radi DIP? I to imajući na umu da u svom prvom mandatu kao stalno tijelo nije opravdao visoka očekivanja, o čemu svjedoči i GONG-ov izvještaj o radu DIP-a u 2010. godini te činjenici da porezni obveznici u državnom proračunu samo za „hladni pogon“ DIP-u, dakle bez troškova provedbe izbora, ove godine osiguravaju gotovo osam milijuna kuna što je dvostruko više od proračuna Ureda Povjerenice za informiranje ili proračuna GONG-a kojemu su izbori samo jedan od četiri programa.
izvor: Državni proračun, Ministarstvo financija (klikni za povećanje)
Unatoč tome, prijašnjih su godina GONG i Transparency International Hrvatska bili ti koji su umjesto DIP-a pratili ne samo financijska izvješća političkih stranaka, lista i kandidata, nego i broj plakata i spotova na televizijama i radijskim postajama te stranačke skupove, ali i uspoređivale prikazana stanja s onima na terenu, podsjetili su GONG-ovci. I zbog toga je, uostalom, potrebno da se sastav DIP-a izmakne iz isključivo pravničke sfere te otvori drugim relevantnim strukama poput politologije, sociologije, ekonomije, novinarstva …
„Očekujemo da DIP počne obavljati u potpunosti svoje zadaće i da pred građanima opravda uložena sredstva iz državnog proračuna. Želimo sigurnost da neće biti novih Fimi medija ili da će one barem biti pravovremeno prepoznate, a na nama – medijima, civilnom društvu i građanima je da ih na te zadaće podsjećamo. Na Ministarstvu uprave je da predloži izmjene Zakona koje će poboljšati stanje, a na Saboru te SDP-u i HDZ-u da promisle što su ovime napravili i kako da pokrpaju greške“, poručila je Jelena Berković iz GONG-a i zaključila: „U budućim izbornim kampanja jedno od važnih pitanja treba biti hoće li stranke i kandidati predložiti izmjene vezane uz DIP jer želimo da to tijelo iz 20. prijeđe u 21. stoljeće“.
