Unatoč tome što smatra da nedostatak prava pojedinog birača na žalbu kada se nađe zakoruženim na biračkom mjestu nije samo po sebi neustavno, Ustavni sud složio se s Gongom da bi izborni zakon mogao biti bolji.
Gong je od Ustavnog suda zatražio da ocijeni ustavnost odredbe Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor kojom je pojedinačnom biraču onemogućeno podnošenje prigovora Državnom izbornom povjerenstvu u slučaju izbornih nepravilnosti. Propust je najvidljiviji u slučajevima kada se birači pronađu zaokruženi na biračkom mjestu jer nemaju pravnu zaštitu svog ustavom zajamčenog biračkog prava.
Iako zakon predviđa mogućnost podnošenja prigovora zbog izbornih nepravilnosti, ta mogućnost je rezervirana za političke stranke, kandidate i skupine od najmanje 100 birača ili 5 posto birača izborne jedinice. Pojedinačni birač nema pravo samostalno podnijeti prigovor, bez obzira na ozbiljnost povrede njegovog biračkog prava.
Ustavno načelo jednakosti biračkog prava obuhvaća mogućnost svakog birača koji sudjeluje na izborima da približno jednako utječe na rezultat izbora. Unatoč formuli jedan birač – jedan glas, činjenica da svaki birač ima jedan glas nije sama po sebi dovoljna da bi se jednakost biračkog prava ostvarila. Osim težine glasa, jednakost biračkog prava trebala bi se očitovati i u mogućnosti podnošenja pravnog lijeka u izbornom postupku.
Ovaj propust zakonodavca osobito je vidljiv u slučaju birača kojeg na biračkom mjestu birački odbor obavijesti da je već zaokružen kao da je glasao. Unatoč Gongovim opetovanim upozorenjima DIP-u da propiše jasne upute kako bi se riješio ovaj problem, zaokruženi birač i dalje ovisi o odluci nadležnog izbornog povjerenstva kako postupiti u takvom slučaju, a da se pritom izbjegne višak listića u glasačkoj kutiji. Mogućnost podnošenja prigovora DIP-u te eventualno žalbe Ustavnom sudu - nema.
Iako je Ustavni sud priznaje da određeni broj birača na biračkom mjestu doista ostane zakinut za svoje biračko pravo, smatra da se ne radi o ozbiljnom sustavnom i strukturalnom poremećaju u pravnom poretku. Ipak, složio se s Gongom da zakon nije nepromjenjiv i da bi mogao biti bolji.
U svojoj odluci navode da je Ustavni sud svjestan činjenice postojanja podnormiranosti na kakvu je upozorio Gong u ZIZHS-u, ali i u drugim zakonima u sklopu izbornog zakonodavstva Republike Hrvatske, te da je svjestan i činjenice da opće i jednako biračko pravo predstavlja jedno od temeljnih političkih prava odnosno sloboda zajamčenih Ustavom, što implicira pozitivnu obvezu države da osigurava, ali i unapređuje, stvarno i učinkovito ostvarivanje općeg i jednakog biračkog prava, uključujući i uspostavu odgovarajućih oblika pravne zaštite dostupnih nositeljima biračkog prava. Dalje navode da je Ustavni sud, sukladno članku 104. Ustavnog zakona, ovlašten i dužan pratiti ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćivati Hrvatski sabor, pa će to činiti i ubuduće, među ostalim, a s posebnom pozornošću, u odnosu na pitanja ostvarivanja jednakosti biračkog prava i njegove pravne zaštite.
Državno izborno povjerenstvo pripremilo je jedinstveni izborni zakonik te bi se za reviziju izbornog zakonodavstva trebala oformiti radna skupina u 2026. godini, stoga je nužno da se pitanje zaštite aktivnog biračkog prava riješi do uređenja, odnosno revizije izbornih zakona. Gong će nastaviti inzistirati na zaštiti prava svakog birača na ostvarenje svog ustavom zajamčenog prava glasa.
