Gong je od Ustavnog suda zatražio da ocijeni ustavnost odredbe Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor kojom je pojedinačnom biraču onemogućeno podnošenje prigovora Državnom izbornom povjerenstvu u slučaju izbornih nepravilnosti. Propust je najvidljiviji u slučajevima kada se birači pronađu zaokruženi na biračkom mjestu jer nemaju pravnu zaštitu svog ustavom zajamčenog biračkog prava.
Iako zakon predviđa mogućnost podnošenja prigovora zbog izbornih nepravilnosti, ta mogućnost je rezervirana za političke stranke, kandidate i skupine od najmanje 100 birača ili 5 posto birača izborne jedinice. Pojedinačni birač nema pravo samostalno podnijeti prigovor, bez obzira na ozbiljnost povrede njegovog biračkog prava.
Ustavno načelo jednakosti biračkog prava obuhvaća mogućnost svakog birača koji sudjeluje na izborima da približno jednako utječe na rezultat izbora. Unatoč formuli jedan birač – jedan glas, činjenica da svaki birač ima jedan glas nije sama po sebi dovoljna da bi se jednakost biračkog prava ostvarila. Osim težine glasa, jednakost biračkog prava trebala bi se očitovati i u mogućnosti podnošenja pravnog lijeka u izbornom postupku.
Ovaj propust zakonodavca osobito je vidljiv u slučaju birača kojeg na biračkom mjestu birački odbor obavijesti da je već zaokružen kao da je glasao. Unatoč Gongovim opetovanim upozorenjima DIP-u da propiše jasne upute kako bi se riješio ovaj problem, zaokruženi birač i dalje ovisi o odluci nadležnog izbornog povjerenstva kako postupiti u takvom slučaju, a da se pritom izbjegne višak listića u glasačkoj kutiji. Mogućnost podnošenja prigovora DIP-u te eventualno žalbe Ustavnom sudu - nema.
Ustavni sud je 2021. godine odbacio žalbu zaokružene biračice kojoj nadležno izborno povjerenstvo na lokalnim izborima iste godine nije dozvolilo glasanje jer nije bila ovlaštena za podnošenje ustavne tužbe. Suci Selanec, Kušan, Abramović i Arlović nisu se složili s takvom odlukom i upozorili su na problem nedostatka pravne zaštite svakog birača u postupku. Naglasili su da ovakav sustav narušava temeljno načelo jednakosti pred zakonom i stvara pravnu nesigurnost.
Smjernice Ureda za demokraciju i ljudska prava (ODIHR) i Venecijanske komisije jasno propisuju da svaki birač mora imati mogućnost prigovora u slučaju povrede izbornog prava, kao i da tijela moraju brzo odlučivati o takvim pritužbama. U dijelu europskih država, poput Slovenije, Njemačke, Češke i Poljske, i birači pojedinci imaju pravo na pravni lijek u izbornom postupku.
Birači pojedinci nemaju mogućnost prigovora ni na lokalnim, predsjedničkim ni europskim izborima u Hrvatskoj. Budući da je DIP pripremio nacrt jedinstvenog izbornog zakonika o kojem bi se trebalo raspravljati 2026. godine, Gong upozorava da je nužno, prije nego što zakonik stupi na snagu, osigurati zaštitu ustavom zajamčenog prava svakom pojedinom biraču.
