Niz kandidata se nakon prvog kruga lokalnih izbora obraćao izbornim povjerenstvima sa zahtjevima za uvidom u izborni materijal uglavnom na mjestima gdje je bio veći broj nevažećih listića, osobito u slučajevima kada ih je manji broj glasova dijelio od izborne pobjede, ulaska u drugi krug izbora ili u predstavničko tijelo. Birački odbori imaju različite kriterije za proglašenje listića nevažećima, što je posljedica nedovoljno jasnih uputa DIP-a. Međutim, ni izborna povjerenstva nemaju jasne kriterije kada će dopustiti uvid, već se to radi po diskrecijskoj ocjeni.
Šibensko Gradsko izborno povjerenstvo odmah je dozvolilo uvid u nevažeće listiće kandidatu za gradonačelnika Šibenika iz redova SDP-a Tončiju Restoviću zbog broja nevažećih listića, unatoč tome što nije bilo primjedbi u zapisnicima biračkih odbora. S druge strane, brojnim kandidatima izborna povjerenstva, čije je odluke kasnije potvrdio i DIP, nisu odobrila uvid u izborni materijal, upravo zato što u zapisnicima nije bilo navedeno ništa što bi izazvalo sumnju da se na biračkom mjestu dogodile izborne nepravilnosti. U najboljem slučaju, nekima je dopušten uvid u nevažeće listiće, ali ne i u sav izborni materijal.
Promatrači imaju pravo promatranja cjelokupnog izbornog postupka i pravo uvida u cjelokupni izborni materijal sve do proglašenja službenih konačnih rezultata izbora, međutim, ako stranka ili nezavisna lista nema promatrača, de facto nema načina za uvidom u izborni materijal, što je ozbiljna pravna praznina koju je potrebno adekvatno ispuniti na način da se kandidatima omogući uvid bez obzira imaju li promatrače ili ne.
Stav je DIP-a da navodi o nepravilnostima na biračkim mjestima moraju biti potkrijepljeni jasnim dokazima, pri čemu se osobito pozivaju na zapisnik o radu biračkog odbora. Samo navođenje da se radi o sumnji u pravilnost izbornog postupka zbog većeg broja nevažećih listića ili zbog toga što nedostaje nekoliko glasova do prelaska praga nije dovoljno, već je potrebno da ta sumnja bude evidentirana od strane biračkog odbora ili promatrača. Problematičnost ovakvog rješenja jest da DIP, zajedno s brojnim izbornim povjerenstvima, redovito poklanja povjerenje u zapisnike i rad biračkih odbora, bez da uzme u obzir i druge dokaze.
Kandidatkinja stranke Možemo za gradonačelnicu Pazina Suzana Jašić podnijela je prigovor zbog sumnje da su istovjetni rezultati bili upisani i za gradonačelnika i gradsko vijeće, no zahtjev je bio odbijen jer nije bilo prigovora na zapisnik o radu biračkog odbora. Uz nju, nezavisni kandidat Željko Mrak također je podnio prigovor zbog sumnje u broj glasova na istom biračkom mjestu. Nakon prigovora, GIP je samo izvršio uvid u zapisnik i utvrdio da je u sustav unesen ispravan broj glasova naveden u zapisnicima, no tek je županijsko izborno povjerenstvo posumnjalo u rezultat i provelo uvid u izborni materijal i zapisnike. Uočeno je da je doista došlo do greške na koju su kandidati upozoravali, odnosno do pogreške u samom zapisniku. ŽIP je ponovno prebrojao listiće na spornom biračkom mjestu, na koje su kandidati Jašić i Mrak upozoravali, no nisu uvažili njihov zahtjev da se prebroje listići na svim biračkim mjestima u Gradu Pazinu.
Ova situacija oslikava problem pozivanja na zapisnik kao jedini vjerodostojan dokaz s obzirom da se eventualne pogreške u brojanju i bilježenju glasova mogu otkriti tek naknadno, ponovnim prebrojavanjem listića.
Ipak, u Starigradu je Ustavni sud poništio odluku županijskog izbornog povjerenstva kojom Domovinskom pokretu nije bio dozvoljen uvid u nevažeće listiće. Po mišljenju ŽIP-a, sama činjenica da ih je bilo puno, odnosno oko 10 posto, te primjedbe kandidata o raznim nepravilnostima prije i tijekom izbornog dana, s obzirom da nije bilo primjedbi u zapisniku, nije dovoljan razlog da bi se izvršio uvid. Zadarsko županijsko izborno povjerenstvo općenito ima veći broj srušenih odluka zbog restriktivnog tumačenja potrebe za uvidom u izborni materijal, a trenutno se čeka i odluka Ustavnog suda nakon što je SDP-ov Daniel Radeta podnio žalbu zbog neuvažavanja naknadno pronađenog listića koji mijenja situaciju u gradskom vijeću u korist stranke Pravo i pravda i upitnog tumačenja izbornih rokova. Naime, ŽIP je odbio SDP-ovog kandidata tumačeći da je rok bio 48 sati od objave privremenih rezultata, a ne od kad su utvrdili krivo prebrojane listiće, što je bila zadnja izborna radnja. Ustavni sud dao je za pravo SDP-ovom kandidatu, no ponovnim prebrojavanjem nevažeći listić ponovo je proglašen nevažećim. Ipak, jedan član izbornog povjerenstva je u svojem izdvojenom mišljenju naglasio da se nedvojbeno radi o važećem listiću. I na tu odluku Radeta se žalio Ustavnom sudu.
Osim toga, Ustavni sud je srušio odluku DIP-a kojom Ivanu Anušiću iz HDZ-a u Osijeku nije bilo dozvoljeno ponovno prebrojavanje listića na dva biračka mjesta zbog sumnje da je prilikom utvrđivanja rezultata zamijenjen rezultat HDZ-a i SDP-a za županijsku skupštinu i pogrešno upisan u zapisnik. Svoje tvrdnje temeljio je na činjenici da se radi o nelogičnosti u rezultatu jer se nisu poklapali s rezultatima na ostalim biračkim mjestima, kao ni s rezultatima s prethodnim izborima. Ustavni sud je, unatoč tome što u zapisnicima nije bilo utvrđeno ništa sporno, otvorio mogućnost da je doista došlo do omaške što se može provjeriti ponovnim prebrojavanjem.
Ustavni sud je u svojoj odluci iz 2021. godine upozorio da je zadaća je DIP-a da standardizira izbornopravnu praksu. Navode da je DIP je dužan, u suradnji sa županijskim, gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima, osigurati da svaki član biračkog odbora bude pravodobno upućen u tipične načine različitog označavanja glasačkih listića u praksi i da bude osposobljen jasno razlikovati one koji se smatraju važećima od onih koji se smatraju nevažećima.
Uvažavajući složenost lokalnih izbora, Gong smatra da DIP mora jasno propisati slučajeve kada i kome će izborna povjerenstva dozvoliti uvid u izborni materijal. Jedan od zasigurno uvjerljivih razloga za to jest veći broj nevažećih listića, a nužno je uzeti u obzir i lokalni kontekst, osobito u manjim mjestima koja su podložnija izbornim manipulacijama, baš kao i broj nepravilnosti tijekom kampanje i izbornog dana.
U općini Lećevica kod Splita, nakon žalbe nezavisne kandidatkinje Renate Kelam, ponovili su se izbori za općinsko vijeće jer je utvrđen niz nepravilnosti tijekom izbornog dana, između ostalog jer su glasanja od kuće obavljana čak i kada to birači sami nisu zatražili te ih se navodilo kako da glasaju, što je u konačnici utjecalo na rezultat izbora.
