U suvremenoj liberalnoj demokraciji, prijetnje smrću upućene novinarkama ne toleriraju se, već sankcioniraju, a vlast aktivno doprinosi izgradnji društva u kojem će bilo koja vrsta nasilja ili zastrašivanja biti nedopustiva.
Gong smatra apsolutno neprihvatljivim zastrašivanje i prijetnje novinarima i novinarkama, objavljivanjem “tjeralica” s njihovim licima i transparente na kojima se vješaju mediji. Isto tako, nedopustivo je da oni koji čine vlast pronalaze opravdanja i ohrabruju nasilnike, one koji prijete, šire mržnju i netoleranciju u društvu.
Već neko vrijeme upozoravamo da se u javnom prostoru stvara opasna klima prema novinarima, pogotovo kada političari optužuju medije za širenje straha i podjela, dok zapravo oni to čine i potiču .
Za aktualnu situaciju u Hrvatskoj, polarizaciju i sveprisutno nasilje u društvu zaslužna je i Vlada koja opravdava takva ponašanja. Uostalom, upravo je u Plenkovićevom mandatu rašireno bujanje ZDS-a uvođenjem dvostrukih konotacija. Izostankom reakcije, nasilnička ponašanja se normaliziraju, a cijeli okvir društvene komunikacije se transformira prema novonastalim okolnostima. Tek prilikom eskalacije, s vrha države stižu reakcije. U ovom slučaju čak ne i usklađene, budući da je potpredsjednik Hrvatskog sabora zdušno stao uz nasilnike te dodatno napao medije.
Gong se stoga pridružuje apelima Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske da država zaštiti novinare od prijetnji i poziva na linč.
Sve se to događa i u svjetlu izbora novog glavnog ravnatelja javnog medijskog servisa HRT-a. Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske objavili su svoju reakciju na imenovanje Dražena Miočića, urednika na Hrvatskoj radioteleviziji za novog glavnog ravnatelja HRT-a, kojeg je na tu dužnost predložio Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora. Naglasili su kako smatraju da je cijeli postupak izbora nove čelne osobe javnog radijskog i televizijskog servisa proveden na način koji nije u skladu s Europskim zakonom o slobodi medija (EMFA), odnosno da je u provedenom postupku vidljiv obrazac političkog utjecaja na izbor čelne osobe HRT-a. Koliko je HRT pod snažnim utjecajem vladajućih bilo je vidljivo i iz priloga Dnevnika HRT-a kojim je obilježeno 10 godina Plenkovićeve vlade. U središnjoj informativnoj emisiji HRT nije spomenuo mnogobrojne afere koje su potresale spomenute Vlade i smjene brojnih ministara. Ali zato su nabrojani brojni uspjesi i vješto nošenje sa svakom krizom koju smo preživjele kroz posljednje desetljeće.
U istom tjednu kada je i Torcida izvela nacistički korteo, premijer Andrej Plenković je u Saboru predstavio i godišnje izvješće o radu Vlade, uoči desete godišnjice svog mandata, u kojem je ponovno prozvao medije za "neskrivenu pristranost". To je bio samo jedan u nizu njegovih obračuna s medijima. Ranije je medije nazvao “osovinom zla” te se neposredno obračunavao s brojnim novinarima.
Prema profilu Hrvatske u Reuters Institute Digital News Reportu 2026., tijekom 2025. zabilježeno je 35 napada na novinare, a Reuters zaključuje da je broj napada posljednjih godina u porastu. I drugi izvori potvrđuju da prijetnje nisu samo apstraktna mogućnost. Primjerice, u veljači 2025. Committee to Protect Journalists (CPJ) pozvao je hrvatske vlasti da istraže prijetnju upućenu redakciji tjednika Novosti, nakon što je redakcija primila pošiljku sa sumnjivim bijelim prahom i porukom koja je upućivala na smrtonosni nervni agens.
Komunikacija vladajućih u javnom prostoru uvelike oblikuje dominantni društveni narativ. Način na koji vladajući komuniciraju snažno utječe na to kako se u društvu govori i razmišlja, pogotovo o važnim temama. Ukoliko se oni s najviše moći, vidljivosti, ali i odgovornosti u društvu neprestano služe uvredama, neistinama i ukratko - prakticiraju političku nekulturu, društvo će zrcaliti takav način ophođenja s neistomišljenicima. Zbog toga je važno da predstavnici institucija, pogotovo vlast, zauzmu nepokolebljiv stav prema prijetnjama i zastrašivanju novinarki, ali i općenito nasilju u društvu.
Bez slobodnog i hrabrog novinarstva nema ni demokracije. U zemlji kojoj je stalo do poštivanja vladavine prava neprihvatljivo je da se medijskim radnicima koji rade za javni interes, ali i svim drugim neistomišljenicima, prijeti, vrijeđa ih se i zastrašuje.
Vrijeme je da Vlada Republike Hrvatske preuzme odgovornost za zbivanja u Hrvatskoj i političku (ne)kulturu kakvu je stvorila. Politička kultura slobode, poštivanja, međusobnog uvažavanja i njegovanja različitosti se gradi, a u takvom prostoru liberalna demokracija može doseći svoje potencijale.
