Aktivisti i aktivistkinje iz različitih stranaka i udruga sudjelovali su na 4. Gongovoj školi demokracije. Njih 19 različite dobi i iz različitih dijelova Hrvatske okupili se u Tuheljskim toplicama s ciljem produbljivanja razumijevanja demokracije i što ona danas podrazumijeva. Kroz predavanja, rasprave i grupne zadatke promišljali su o stanju suvremenih demokracija, ponašanju političara i političarki, građanskoj participaciji, korupciji i drugim izazovima liberalne demokracije danas.
Prvi dan smo otvorili upoznavanjem i predstavljanjem programa, nakon čega je Gongova Lucija Dumančić Jovanović vodila uvodno razmatranje o suvremenom razumijevanju demokracije, onoga što poznajemo kao demokratski ideal i prepoznajemo kao hrvatsku političku stvarnost.
Nastavili smo predavanjem profesora Berta Šalaja s Fakulteta političkih znanosti o tome jesu li suvremene demokracije u krizi i kakva je budućnost demokratske ideje. Razgovaralo se o kriterijima demokracije i o mogućim inovacijama za očuvanje liberalne demokracije, poput spuštanja dobne granice za glasanje na 16 godina, obveznog glasanja, korištenje referenduma kako bi se osiguralo više građanske participacije...
Dan smo završili predavanjem profesora Boška Picula o političkom filmu, između umjetnosti i angažmana. Sudionici su se upoznali s povijesnim razvojem političkog filma, njegovim ključnim autorima i suvremenim temama te s hrvatskim političkom filmom. Zajedno smo pogledali i kratak film ''Čovjek koji nije mogao šutjeti'', a potom raspravljali o tome kako je on primjer oblikovanja političke poruke.
Drugi dan započeli smo predavanjem profesora Koste Bovana o tome što politologija zna o ponašanju političara i političarki. Razgovaralo se o tome što demokracija očekuje od političara i političarki, jesu li političari čuvari demokracije ili privilegirana klasa te koliko oni doista slušaju građane. Posebna je pozornost bila posvećena ulozi emocija u politici. Zatim je Lucija Dumančić Jovanović vodila radionicu o političkoj participaciji. Sudionici i sudionice razgovarali su o vlastitom angažmanu u zajednicama u kojima žive, o svrsi tog angažmana te o tome je li takav angažman odgovor na krizu demokracije.
Popodnevni dio dana posvetili smo predmetu korupciji. Profesor Dario Čepo s Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u dva je predavanja govorio o korupciji u demokratskom društvu, političkoj kulturi Hrvatske te o poticajima za korupciju. Sudionici i sudionice su kroz vježbe raspravljali o sitnoj korupciji, neovisnim institucijama i stanju pravosuđa.
Treći i zadnji dan Gongove škole demokracije, otvorio je profesor Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti predavanjem o teorijama zavjere, njihovim društvenim korijenima, narativima o ‘unutarnjim’ i ‘vanjskim’ neprijateljima te ulozi društvenih mreža u njihovu širenju i utjecanje na demokratsku kulturu. Sudionici i sudionice čak su stvorili vlastite teorije zavjere, kako bi iz prve ruke iskusili kako izgleda taj proces stvaranja narativa te kako ih je lako stvoriti i proširiti.
Školu demokracije zatvorila je Gongova Milica Bogdanović radionicom o demokratskim inovacijama za veću participaciju, na kojoj se raspravljalo temama poput obveznog glasanja i spuštanje dobne granice za glasanje na 16 godina. Rasprava je pokazala da se unatoč zajedničkom cilju jačanja demokracije može različito misliti, a upravo je u tome njezina vrijednost.
