Često korištenje ubrzanog ili hitnog postupka za donošenje zakona nastavilo se i u 11. sazivu Hrvatskog sabora, unatoč tome što Poslovnik Hrvatskog sabora u članku 204. izričito navodi da se zakoni po hitnom postupku donose samo iznimno, i to onda kada za to postoje opravdani razlozi. A i u tim slučajevima hitnost postupka mora se posebno obrazložiti u prijedlogu zakona.
Tijekom 2025. godine u hitnom postupku Sabor je donio čak petinu zakona. Pa ako se slijedi logika slova Poslovnika Hrvatskog sabora, ispada da Republika Hrvatska i u ovom mandatu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nastavlja živjeti u izvanrednom stanju.
Hitnost kroz godine
Od 352 zakona donesenih na dosadašnjih osam sjednica aktualnog saziva, kroz hitni postupak prošlo je njih 70 (ili 20 posto). Gledajući zasebno samo 2025. godinu, od 179 zakona kroz ubrzani postupak prošlo ih je 37, odnosno 21 posto.
U ovom sazivu po hitnom postupku mijenjani su i takvi zakoni kao što je Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, oko kojega je dio javnosti i vlasnika zemljišta izrazio zabrinutost da će se njime zadirati u njihova vlasnička prava.
U hitnom postupku donesene su i izmjene Zakona o socijaljnoj skrbi, bez obzira na to što je riječ o zakonu kojim se uređuju temeljna socijalna prava često najranjivijih skupina u društvu, s dugoročnim posljedicama, a bez objektivne zakonske hitnosti. U ubrzanoj proceduri donesen je čak i Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.
'Interesi obrane i drugi osobito opravdani razlozi'
Na godišnjoj razini 2024. godina bila je još i gora. Dijelom je obuhvatila 10., a dijelom 11. saziv i, kao što se može vidjeti u infografici, te godine za ubrzanim postupkom Sabor je posegnuo pri donošenju čak 32 posto zakona. Sličnoj učestalosti hitnog zakonodavnog postupka Sabor je bio sklon i tijekom 2023. godine.
U 10. sazivu Sabora daleko najveći broj zakona u hitnom postupku donesen je na 12. sjednici. Tada je mahom bila riječ o mijenjanju vrijednosti navedenih u kunama u vrijednosti u eurima.
Hrvatski sabor na svojim mrežnim stranicama o hitnom postupku kaže sljedeće: "Zakoni se po hitnom postupku donose kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu."
Obezvrjeđivanje demokratskih procedura
U praksi Hrvatskog sabora, međutim, ti uvjeti često nisu ispunjeni.
Hitni postupak znači glasanje nakon samo jednog čitanja u Saboru, kraću zakonodavnu proceduru, odnosno bitno smanjen prostor za sudjelovanje javnosti, nakon čega se zakon svejedno izglasava običnom većinom.
Gong stoga upozorava da učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura te sužava prostor za javnu raspravu o važnim društvenim pitanjima.
