"Kad, ako ne sad? Tko, ako ne mi?" Tako bio slobodno mogao glasiti slogan svih onih saborskih zastupnika i zastupnica koje je javnost proteklih godina doživjela kao žetončiće, prebjege, preletače ili ih je označila nekom drugom srodnom etiketom nakon što su u trenutku koji je bio odsudan po parlamentarnu većinu, pretrčali iz oporbenih redova u vladajući tabor kako bi ili spasili aktualnu vlast ili podebljali većinu.
Činili su to za vlastitu političku ili osobnu korist, a neki možda i iz inata svojoj dojučerašnjoj stranci koja ih je u lukrativne saborske klupe izvorno smjestila sa svoje liste. Zajedničko svima bilo je da su se na taj čin odlučili na korist građana koji su ih izabrali.
Jasno je gdje si u Saboru ako glasaš za proračun
Žetončića na saborskoj sceni nije bilo već neko vrijeme. No, pred sam kraj jesenjeg zasjedanja na nekoliko je zastupničkih imena pala sumnja da bi možda mogli imati određeni "žetonski potencijal" ako bi premijer Andrej Plenković odlučio rekonstruirati parlamentarnu većinu, o čemu politički kuloari potiho nagađaju.
Među mogućim novim imenima vladajuće većine svakako je Boška Ban, bivša SDP-ovka koja se prošlog proljeća razišla sa strankom jer joj nije omogućila lokalnu kandidaturu u Čakovcu. Od tada ova zastupnica u Saboru istupa kao neovisna, a interes medija ponovno je pobudila kada je kao 77. glas glasala za proračun za 2026. godinu za koji je, naravno, glasala vladajuća većina. Ovakav svoj potez zastupnica Ban pravdala je time što je Vlada u prijedlog proračuna uvrstila i tri milijuna eura potpore za dom za starije i nemoćne u Čakovcu.
IDS-ovcima Lorisu Peršuriću i Daliboru Pausu Vlada je također prihvatila nekoliko amandmana pa su o proračunu za 2026. glasali suzdržano. Na ovom mjestu valja podsjetiti da se pozicije vlasti i oporbe određuju na nekoliko točaka, a da je glasanje o proračunu jedna od najvažnijih. Ako glasaš za, onda si vlast. Ako glasaš protiv, onda si oporba. A ako glasaš suzdržano – vjerojatno si žetončić.
Čovjek koji je normalizirao političku trgovinu glasovima
Istrijani, međutim, inzistiraju da su oni nesumnjivo opozicija i ističu da su oni pri glasanju o proračunu bili suzdržani unatoč tome što je Vlada podržala šest njihovih amandmana. IDS-ovci inzistiraju na tome da ne spadaju u nekakav novi rezervoar žetončića već zato što je vrijednosna i ideološka razlika između HDZ-a i IDS-a tako velika da se o koaliranju ovih dviju stranaka teško može govorit.
Kad je riječ o proračunu Republike Hrvatske za 2026. godinu prihvatila je Vlada i nekoliko amandmana zastupnika Nezavisne platforme Sjever - Ivice Bakse i Dubravka Bilića. Oni se, međutim, poslije toga naprosto "nisu šteli mešati", pa na glasanju o proračunu nisu niti sudjelovali, uvjereni da ih tako neće sustići sumnja da bi možda bili potencijalni žetončići. Ako znamo da su i Baksa i Ban krajem listopada glasali suzdržano o rebalansu proračuna za 2025. godinu, ne čudi što ih se neizostavno navodi kao moguće podebljanje vladajuće većine.
Malo će biti iznenađenih ako kuloarska nagađanja prijeđu u fazu formalne realizacije. Premda kratka, povijest žetonizacije u nas je intenzivna, a na velika vrata u hrvatski parlament uveo ju je pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, čovjek koji je normalizirao političku trgovinu glasovima.
Velika seoba lijevog centra udesno u 9. sazivu
Ipak, "pionir" među žetonima i svakako jedan od teškaša u toj kategoriji je Tomislav Saucha, bivši SDP-ovac i bivši predstojnik ureda premijera SDP-ove Vlade Zorana Milanovića. Kada ga je sustigla afera "dnevnice", ostao je bez članske iskaznice stranke bez koje teško da bi dogurao do visoke politike. Prvo je prešao u nezavisne zastupnike, da bi se potom pridružio HNS-ovcima. Saucha je naposljetku u tom svojstvu u Saboru podržao HDZ-ovog ministra financija Zdravka Marića, čime je tada spasio i HDZ-ovu većinu i Plenkovićevu Vladu nakon njihova turbulentnog razvoda od Mosta.
Bilo je to u 9. parlamentarnom sazivu koji je vrvio žetončićima, a većinu ih je okupio Bandić u svoj Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika. Nakrcalo se tamo desetak zastupnica i zastupnika, a Bandić je povrh toga poručivao da ih "ima još dva-tri u džepu".
U tom društvu su završili i bivša potpredsjednica SDP-ove Vlade Milanka Opačić, bivši SDP-ov ministar zdravstva Siniša Varga, bivši SDP-ov požeško-slavonski župan i gradonačelnik Požege Zdravko Ronko, Ivica Mišić koji je stranku Promijenimo Hrvatsku zamijenio za Bandićevu, te još troje zastupnika koji su u Sabor ušli sa SDP-ove liste – HSS-ovac Mladen Madjer, HNS-ovka Marija Puh i nezavisni Kažimir Varda. U Klub je Bandić uspio privući i troje nezavisnih manjinaca – Erminu Lekaj Prljaskaj, Vladimira Bileka i Veljka Kajtazija.
Godine u kojima je Sabor bogato rađao žetončićima
Svi oni su, uz pomoć HNS-a koji je u Sabor također ušao na SDP-ovoj listi, pa se raskolio zbog većine zastupnika koji su stali uz HDZ, pomogli Plenkoviću da ostane na vlasti. Možemo konstatirati da su u 9. sazivu žetončići i prebjezi, a i oni skloni predomišljanju, baš "dobro rodili". Do kraja tog saziva stranke koje su im omogućile da Sabor ne gledaju samo na televizoru, napustilo je 24 zastupnica i zastupnika, a osim toga zabilježili smo i čak 35 promjena zastupničkih klubova.
Premda je od kraja tog saziva prošlo tek nešto više od pet godina, tih će se preletača danas malo tko sjetiti osim zagriženih pratitelja politike. A i oni tek uz pojačani napor. Toliki su trag, naime, za sobom ostavili ovi zastupnici i zastupnice i toliko su dobra učinili za građane, pri čemu su, ne treba sumnjati, podizanje svojih ruku dobro naplatili raznim angažmanima i aranžmanima izvan politike.
Idući, 10. saziv, brojčano nije obilovao žetončićima iako je i u tom mandatu većina bila na samom rubu. No, svakako valja podsjetiti da je Hrvoje Zekanović, nakon što je negdje na pola mandata izbačen iz Hrvatskih suverenista, kraće vrijeme djelovao kao nezavisni da bi potom ušao u Hrvatsku demokršćansku stranku i odmah je uveo u vladajuću većinu, te da je danas među gorljivijim članovima vladajuće većine.
Osoban, neotuđiv mandat i njegova maloprodajna cijena
Nešto ranije, glasanjem za rebalans proračuna, u redove vladajućih je svoj HSU preveo Silvano Hrelja, premda je u Sabor ušao na SDP-ovoj listi. Zbog ovakvog njegovog poteza vladajući nisu otrpjeli osobitu štetu kad je Natalija Martinčević, zastupnica Reformista, istupila iz koalicije vladajućih. Moguće je da smo kojeg preletača i previdjeli, ali da su po bilo čemu bili važni i korisni za građane, sigurno ne bi bili zaboravljeni
Aktualni 11. saziv još je mlađahan, nagađanja su razna, potječu iz raznih izvora i teško je predvidjeti hoće li i koliko dobro uroditi žetončićima, kojih, kako neki tvrde, Plenković već ima dovoljno u džepu ako bi svoju koaliciju odlučio provjetriti.
Ono što je izvjesno, bude li ih, takve zastupnice i zastupnici plesat će još samo ovaj mandat. Osim ako bi HDZ naknadno procijenio da bi im iz nekog posebnog razloga bilo unosno ušlepati ih na svojoj listi za još jedan mandat, kao što je HDZ to već činio s HSU-om ili Zekanovićem. Ostali mogu računati isključivo na to da će im se uskoro na političku karijeru spustiti prašina.
Biti žetončić nije nezakonito jer saborski mandat je osoban, neotuđiv i ne pripada stranci nego zastupniku, ali je duboko nemoralan i u svojoj srži predstavlja tešku izdaju birača, unosnu političku trgovinu i oportunističko shvaćanje rada za opće dobro. A općeg dobra teško da će biti sve dok ima saborskih zastupnika s istaknutom maloprodajnom cijenom.
***
Predbilježite se na besplatni tjedni Parlametar bilten OVDJE i dobivajte na jednom mjestu informacije o tjednim raspravama Hrvatskog sabora, s mjesečnim kolumnama i intervjuima, te drugim važnim događanjima.
***
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović. Izneseni stavovi i mišljenja u članku su autoričini i ne odražavaju nužno Gongove stavove.
Sandra Bartolović bavi se političkim novinarstvom od početka 1990-ih. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni.
