Prijedlog nove direktive EU-a o borbi protiv korupcije, kojega je 2023. predložila Europska komisija, zapeo je na neslaganju nekoliko članica Unije, ponajviše oko statusa zlouporabe položaja kao kaznenog djela, unatoč tome što su u međuvremenu i Europski parlament i Vijeće EU-a izmijenili i dogovorili većinu sadržaja direktive.
To je bio razlog zašto su 2. lipnja, uoči ulaska prijedloga antikorupcijske direktive u kritičnu završnu fazu međuinstitucionalnih pregovora, 57 europskih organizacija civilnog društva među kojima i Gong uputili Vijeću EU-a i Europskom parlamentu otvoreno pismo u kojem ih pozivaju da podrže i ojačaju antikorupcijske mjere koje je u tekst direktive predložio Europski parlament.
Žele da zlouporaba položaja ne bude kazneno djelo
Politico objašnjava da je najveća prepreka konačnom dogovoru to što Njemačka i Italija, uz podršku Mađarske, Luksemburga i Nizozemske, traže da zlouporaba položaja javnih dužnosnika, koja bi po novom prijedlogu direktive trebalo biti kazneno djelo u svim članicama EU-a, umjesto toga postane "upravni prekršaj".
Argument ovih članica EU-a je da je odredba o kriminalizaciji zlouporabe položaja nejasna, preširoka i da bi se kao takva mogla zlouporabiti za optuživanje javnih dužnosnika samo kako bi se stvorila javna predstava borbe protiv korupcije tzv. tužiteljskim uznemiravanjem, podizanjem nesadržajnih optužnica bez obzira na to što će one kasnije najvećim dijelom biti odbačene. Ova skupina smatra da bi to moglo obeshrabriti dužnosnike da rade za javnu upravu ili odobravaju javno financirane projekte zbog straha od kaznenog progona.
Međutim, u otvorenom pismu civilno društvo je pozvalo Europski parlament da ustraje na amandmanima na antikorupcijsku direktivu, da ih čak ojačaju i tako iskoriste "povijesnu priliku u borbi protiv korupcije". Supotpisnici su istaknuli da će odnos zakonodavnih tijela EU-a prema ključnim pitanjima kojima se bave prijedlozi na direktivu, pokazati je li EU zbilja predana borbi protiv korupcije.
Porazni rezultati istraživanja o korupciji u EU-u
Svoj stav o tome da je stanje s percepcijom korupcije u EU-u sve gore, civilno društvo potkrepljuje istraživanjem Transparency Internationala iz 2021. u kojem se konstatiralo da samo 21% stanovnika EU-a vjeruje da se korumpirane dužnosnike adekvatno često progoni. Tome nasuprot, čak 53% stanovnika uvjereno je da vladama članica EU-a upravljaju interesni lobiji.
"U najnovijem Indeksu percepcije korupcije (Eurostat), prosječni rezultat u svim državama članicama pogoršao se za najveći postotak još od 2015. godine. Ove zabrinutosti pojačane su nedavnim kontroverzama u EU institucijama poput Qatargatea i skandala Huawei. Usred globalnih izazova, ovo nije vrijeme za polovične mjere. Svaka država članica ima odgovornost odlučno odgovoriti na rizike od korupcije, nadograđujući – a ne slabeći – stav koji je zauzeo Europski parlament", stoji u otvorenom pismu.
Civilno društvo stoga podržava Europski parlament koji je oko prijedloga nove antikorupcijske direktive "pokazao pravu ambiciju". Gong je, inače, u ožujku 2023. o aferi Qatargate pisao kao o "prilici za etičku reformu EU institucija", a samo dva mjeseca nakon izbijanja te afere Europska komisija je u svibnju 2023. predstavila svoju novu antikorupcijsku strategiju.
Najmanje 120 milijardi eura štete godišnje od korupcije
Gong je tada objasnio da se predloženim mjerama proširuju definicija i sankcije za korupciju kako bi se diljem EU-a u tom dijelu uskladili kazneni zakoni, ojačalo pravila kojima se kriminaliziraju korupcijska djela i uveo poseban režim sankcija. EK procjenjuje da ekonomija EU-a godišnje trpi najmanje 120 milijardi eura štete od korupcije.
Već i prvotni nacrt direktive predviđao je preventivne i represivne mjere koje bi članice morale uskladiti u svojim pravosudnim sustavima. Njima korupcijsko kazneno djelo više ne bi bilo samo podmićivanje - koje je trenutačno jedino kazneno djelo korupcije koje je kriminalizirano na razini EU-a, nego i pronevjera, trgovanje utjecajem, zlouporaba položaja, ometanje rada pravosuđa i nezakonito bogaćenje.
Sve ove oblike koruptivnog ponašanja niti danas ne kriminaliziraju sve države članice EU-a. Nezakonito bogaćenje, primjerice, kazneno djelo je u samo osam zemalja, a kao što se vidi u najnovijem problemu s usuglašavanjem direktive, dio članica smatra čak da bi zlouporabu položaja iz kaznenog djela trebalo prekvalificirati u upravni prekršaj za sve članice.
