Europska komisija predstavila je novu strategiju za borbu protiv korupcije u državama članicama, u Uniji i širom svijeta.
Predloženim mjerama proširuju se definicija i sankcije za korupciju. Ona uključuju usklađivanje kaznenih zakona diljem EU-a, jačanje pravila kojima se kriminaliziraju kaznena djela korupcije i uvođenje posebnog režima sankcija.
Procjenjuje se da je trošak korupcije na ekonomiju Unije barem 120 milijardi eura godišnje. Prema Eurobarometru (2022.) gotovo sedam od deset Europljana (68%) izjavilo je da je korupcija raširena u njihovoj zemlji, a samo 31% smatralo je da se njihova vlada učinkovito bori protiv korupcije.
Koliko je stanje s korupcijom ozbiljno svjedoči i to da je nacrt direktive predstavilo čak troje potpredsjednika Komisije - Vera Jourova, Margaritis Schinas i Josep Borrell, te povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Istovremeno korupcijski skandali koji potresaju institucije Unije razotkrili su nedovoljna etička pravila unutar EU-a za borbu protiv korupcije. Afera Qatargate u prosincu razotkrila je umiješanost europarlamentaraca u primanje mita povezanog s Katarom i Marokom, a u ožujku je pokrenuta istraga o besplatnim letovima šefa EU-a odjela za transport koji je za vrijeme pregovora o zrakoplovnom sporazumu s Katarom besplatno letio Qatar Airwaysom na teret katarskih tvrtki i vlade.
Europska komisija je u veljači obećala osnivanje Etičkog tijela koje je bilo jedan od političkih prioriteta na početku mandata Ursule von der Leyen 2019. No EU institucije još uvijek čekaju da Europska komisija izađe sa svojim prijedlogom.
Stroža pravila za borbu protiv korupcije
Nacrt Direktive predviđa "preventivne" i "represivne" mjere koje zemlje članice moraju uskladiti u svojim pravosudnim sustavima.
Uskladile bi se i definicije korupcijskih kaznenih djela kako bi obuhvatila ne samo podmićivanje - koje je trenutno jedino kazneno djelo korupcije koje je kriminalizirano na razini EU-a već i pronevjeru, trgovanje utjecajem, zlouporabu položaja, ometanje rada pravosuđa i nezakonito bogaćenje.
Povjerenica EU-a za unutarnje poslove, Ylva Johansson, rekla je da su različite nacionalne definicije korupcije stvorile "prepreku kada je u pitanju policijska suradnja u istrazi ... i u procesuiranju".
Uz to, ne kriminaliziraju sve države članice EU-a sve oblike koruptivnog ponašanja, primjerice nezakonito bogaćenje je kazneno djelo u samo osam zemalja, što je praznina zbog koje mnoge zemlje EU-a ne ispunjavaju standarde definirane od strane UN-a.
Prijedlogom bi se uspostavile zajedničke definicije korupcijskih zločina u nastojanju da se policiji olakša suradnja u prekograničnim slučajevima, što je korak koji se smatra ključnim u borbi protiv organiziranog kriminala, budući da je većina velikih kriminalnih skupina aktivna u više zemalja.
Dio novih alata bit će i uspostava Mreže EU-a za borbu protiv korupcije, koja će okupiti tijela za provedbu zakona, javna tijela, praktičare, civilno društvo i druge dionike. Mreže bit će podrška Komisiji u mapiranju zajedničkih područja u kojima su rizici od korupcije visoki diljem EU-a i razvijat će praktične smjernice za borbu protiv korupcije.
Drugi problem, velike razlike među državama članicama u visini kazni Komisija predlaže riješiti povećanjem minimalne kazne. Zatvorske kazne za podmićivanje u javnom sektoru kreću se od tri mjeseca do 15 godina; pronevjera u privatnom sektoru može dovesti do zatvorske kazne od tri mjeseca do 20 godina.
Države članice morat će osigurati da tijela za provođenje zakona i tužitelji imaju odgovarajuće istražne alate za borbu protiv korupcije te da se povlastice i imunitet mogu ukinuti tijekom istraga korupcije putem učinkovitog, pravodobnog i transparentnog postupka.
Također, uskladit će se pravila o zastari kako bi se osiguralo dovoljno vremena za procesuiranje kaznenih djela korupcije, posebice jer kratki rokovi za mogu omesti prekogranične istrage u najsloženijim slučajevima. Predlaže se minimalna duljina roka zastare između 8 i 15 godina.
Kako će se EU boriti s korupcijom u svijetu?
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell u svom dijelu govora istaknuo je da je korupcija transnacionalni fenomen, na koji otpada najmanje pet posto BDP-a na globalnoj razini.
“Zbog toga, paralelno s inicijativama Komisije za jačanje borbe protiv korupcije unutar EU-a, predlažem uspostavu novog režima sankcija u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike usmjerenog na ozbiljna djela korupcije u cijelom svijetu, kako bi se nadopunio naš vanjski alat za borbu protiv korupcije”, rekao je Borrell.
EU obično nameće sankcije ljudima i tvrtkama koje su uključene u poticanje ratova, krađu izbora, a od 2020. i za kršenja ljudskih prava. No za razliku od SAD-a, UK-a i Kanade, EU u taj popis do sada nije uključila korupciju.
Prema novom skupu predloženih mjera, osobama, bez obzira na njihovo državljanstvo, koje bi se našle na popisu sankcioniranih zbog teških koruptivnih djela, bila bi zamrznuta imovina koju imaju u EU i zabranjen ulazak na europski teritorij.
Konačnu riječ imaju Vijeće EU-a i Parlament
O predloženoj Direktivi o borbi protiv korupcije pregovarat će Europski parlament i Vijeće i, ako je donesu, ona postaje dio zakonodavstva EU-a.
O predloženom novom okviru za sankcije u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike raspravljat će Vijeće koje je odgovorno i za njegovo usvajanje.
Kada se direktiva usvoji, stupa na snagu dvadesetog dana od objave u Službenom listu Europske unije. Potom države članice moraju direktivu transponirati u nacionalno zakonodavstvo, odnosno trebaju unutar 18 mjeseci donijeti zakone, propise i administrativne odredbe potrebne za njihovo usklađivanje.
Dužnosnici EU-a uvjereni su u postizanje dogovora o zakonu u svim državama članicama. Uključujući i Mađarsku, čija je vlada optužena da predsjedava koruptivnom dodjelom javnih ugovora i državnim zarobljavanjem neovisnih istražnih i revizorskih tijela. No pravi će test antikorupcijske snage Unije biti provedba zakona.