Tijekom kampanje i dva kruga lokalnih izbora, Gong je informirao građane i zaprimio prijave nepravilnosti od više od 350 biračica i birača. Sve zaprimljene prijave, zajedno s nepravilnostima koje smo sami uočili, objedinjene su kako bi predstavili presjek najkritičnijih situacija i predložili poboljšanja za naredne izborne cikluse.
NEJASNI KRITERIJI KADA KANDIDATI MOGU ZATRAŽITI UVID U IZBORNI MATERIJAL
Kandidati su se obraćali izbornim povjerenstvima sa zahtjevima za uvidom u izborni materijal na mjestima gdje je bio veći broj nevažećih listića, osobito u slučajevima kada ih je manji broj glasova dijelio od izborne pobjede, ulaska u drugi krug izbora ili u predstavničko tijelo. Izborna povjerenstva nemaju jasne kriterije kada će dopustiti uvid, već se to radi po diskrecijskoj ocjeni.
Stav je Državnog izbornog povjerenstva da navodi o nepravilnostima na biračkim mjestima moraju biti potkrijepljeni jasnim dokazima, pri čemu se osobito pozivaju na zapisnik o radu biračkog odbora. Samo navođenje da se radi o sumnji u pravilnost izbornog postupka zbog većeg broja nevažećih listića ili zbog toga što nedostaje nekoliko glasova do prelaska praga nije dovoljno, već je potrebno da ta sumnja bude evidentirana od strane biračkog odbora. Problematičnost ovakvog rješenja jest da DIP, zajedno s brojnim izbornim povjerenstvima, redovito poklanja povjerenje u zapisnike i rad biračkih odbora, bez da uzme u obzir i druge dokaze.
Promatrači imaju pravo promatranja cjelokupnog izbornog postupka i pravo uvida u cjelokupni izborni materijal sve do proglašenja službenih konačnih rezultata izbora, međutim, ako stranka ili nezavisna lista nema promatrača, de facto nema načina za uvidom u izborni materijal, što je ozbiljna pravna praznina koju je potrebno adekvatno ispuniti na način da se kandidatima omogući uvid bez obzira imaju li promatrače ili ne.
Gradsko izborno povjerenstvo dopustilo je kandidatu za gradonačelnika grada Šibenika iz redova SDP-a Tončiju Restoviću uvid u nevažeće listiće zbog velikog broja nevažećih listića. U drugim mjestima, kandidatima su prigovori odbijeni jer u zapisnicima o radu biračkih odbora nije bilo unesenih prigovora. Ipak, Ustavni sud nekim kandidatima je omogućio ponovni uvid u izborni materijal i prebrojavanje glasova, o čemu je Gong detaljno pisao.
Uvažavajući složenost lokalnih izbora, Gong smatra da DIP mora jasno propisati slučajeve kada i kome će izborna povjerenstva dozvoliti uvid u izborni materijal. Jedan od zasigurno uvjerljivih razloga za to jest veći broj nevažećih listića, a nužno je uzeti u obzir i lokalni kontekst, osobito u manjim mjestima koja su podložnija izbornim manipulacijama, baš kao i broj nepravilnosti tijekom kampanje i izbornog dana.
U općini Lećevica kod Splita, nakon žalbe nezavisne kandidatkinje Renate Kelam, Ustavni sud je naložio ponavljanje izbora za općinsko vijeće jer je utvrđen niz nepravilnosti tijekom izbornog dana, između ostalog jer su glasanja od kuće obavljana čak i kada to birači sami nisu zatražili te ih se navodilo kako da glasaju, što je u konačnici utjecalo na rezultat izbora.
Iako prema tumačenju Ustavnog suda “ni razlika u samo jednom glasu nije sama po sebi razlog za ponovno brojanje” te da moraju postojati “objektivno opravdani, dostatni i relevantni razlozi, koji su podrobno i jasno obrazloženi”, u nekoliko slučajeva na ovim izborima upravo je tijekom ponovnog prebrojavanja utvrđen niz pogrešaka, poput neispravnog validiranja listića ili njihova pogrešnog pripisivanja drugom kandidatu. Takvi propusti, koji mogu utjecati na ishod izbora, dodatno naglašavaju potrebu za dosljednom i pojačanom kontrolom nadzornih tijela kako bi se zajamčila zaštita izbornog integriteta i poštivanje volje birača. Stoga Gong smatra da bi mala razlika u broju glasova među kandidatima – koja iznosi 0,5% ili svega nekoliko glasova – trebala predstavljati osnovu za dopuštanje uvida u izborni materijal, pa čak i za obavezno ponovno prebrojavanje svih listića u toj jedinici od strane izbornog povjerenstva.
DVOSTRUKI KRITERIJI ZA RAZLIKOVANJE VAŽEĆIH OD NEVAŽEĆIH LISTIĆA
Ustavni sud je 2. lipnja preglasavanjem sa samo jednim glasom razlike donio izrazito kontroverznu odluku kojom je ispravno zaokruženi listić s nečitkom porukom proglasio nevažećim, poništavajući jasno izraženu biračku volju.
Ovakva odluka je opasan presedan jer otvara vrata za mogućnost da se svaki listić na kojega se nešto dopiše automatski proglasi nevažećim - što je u suprotnosti sa zakonom koji definira da je važeći listić onaj iz kojega se nedvojbeno može razaznati volja birača.
Naime, u Zakonu o lokalnim izborima, ali i u drugim izbornim zakonima, nevažeći je listić, među ostalim, glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao. Ipak, u Zadru je županijsko izborno povjerenstvo, a potom i Ustavni sud, nevažećim proglasio listić koji je bio ispravno zaokružen, samo je samo je uz njega na dnu listića bila je nečitko napisana riječ, najvjerojatnije “ne može” ili “neće”. Bez obzira na nejasnu poruku na dnu listića, jasno je za koga je birač glasao.
Ustavni sud desetljećima se držao stajališta prema kojem dopisivanje po listiću nije uvjet za isključenje dok god je jasna volja birača. Na to je upozorilo čak šestero od trinaest sudaca Ustavnog suda u svojem izdvojenom mišljenju - Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić, Biljana Kostadinov, Lovorka Kušan, Maša Marochini Zrinski i Goran Selanec.
Gong je mišljenja da je Ustavni sud ovakvom odlukom učinio pogrešku koja može imati dalekosežne posljedice ne samo s aspekta buduće izborne prakse, već i legitimnosti održanih lokalnih izbora, stoga je zatražio da preispita svoju odluku prije negoli nastupe nepopravljive posljedice za demokraciju i vladavinu prava u Republici Hrvatskoj.
Drugi primjer listića koji je izazvao prijepore dolazi iz istog grada. Prvo je Zadarski ŽIP 3. lipnja odlučio da je naknadno pronađen sporni listić koji ide u korist stranke Pravo i Pravda nevažeći. Radilo se o listiću na kojem je birač prekrižio redni broj ispred stranke umjesto da ga je zaokružio. Sudac Ante Bačić je u izdvojenom mišljenju naveo da se nesporno radi o važećem listiću. No budući da su tri člana užeg sastava povjerenstva bila za odluku da se radi o nevažećem listiću, a tri da se radi o važećem, presudilo je mišljenje tri člana proširenog sastava koje je imenovao HDZ - dok je oporba u proširenom sastavu popunila samo jedno od tri predviđena mjesta. Sudbina poništenog listića promijenjena je nakon odluke Ustavnog suda, koji je ukinuo odluku ŽIP-a i naložio ispravljanje rezultata u skladu s ocjenom Ustavnog suda o tome da je listić važeći, čime je kandidat dobio dovoljan broj glasova da osvoji mandat u gradskom vijeću.
Upute biračkog odbora koje sastavlja Državno izborno povjerenstvo ne razrađuju odredbu Zakona o (ne)važećim listićima na način koji bi otklonio sumnje u valjanost listića, već samo ponavljaju općenit kriterij iz zakona.
Ustavni sud je u svojoj odluci iz 2021. godine upozorio da je zadaća DIP-a da u tom pitanju standardizira izbornopravnu praksu. Navode da je DIP je dužan, u suradnji sa županijskim, gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima, osigurati da svaki član biračkog odbora bude pravodobno upućen u tipične načine različitog označavanja glasačkih listića u praksi i da bude osposobljen jasno razlikovati one koji se smatraju važećima od onih koji se smatraju nevažećima. Objektivna pravila u tom pitanju u prvom redu treba izgrađivati DIP u okviru svoje nadležnosti, pri čemu mogu pomoći iskustva drugih izbornih povjerenstava. U međuvremenu, DIP je na prozivke o radu na ovim izborima odgovorio priopćenjem u kojem obavještava kako je pravovremeno informirao članove biračkog odbora i pripremio webinare s uputama, međutim u tom materijalu osim spomenutog općenitog kriterija iz zakona nema daljnje upute što primjerice s listićem koji je označen X-om ili je na njemu nešto dopisano.
IZOSTANAK REGULACIJE NEFORMALNIH AKTERA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Izborna promidžba odavno se preselila na društvene mreže, no regulacija izbornog postupka ne prati adekvatno taj trend. Tijekom predsjedničkih izbora, a kasnije i lokalnih isprofilirali su se brojni anonimni Facebook, TikTok i Instagram profili posvećeni određenim političkim akterima ili strankama, bilo na način da ih podržavaju ili o njima vode negativnu kampanju. Takvi profili mogu imati utjecaj na izborne procese i javno mnijenje, širiti dezinformacije, bez da podliježu odgovornosti kakvu imaju stvarne/fizičke osobe/službeni izborni akteri. Kod takvih profila nije lako odrediti radi li se o grassroots aktivizmu ili o mogućem prikrivenom financiraju protukandidata koje stoji iza tih profila. Niz recentnih skandala u Europi povezanih s prikrivenim financiranjem kampanja preko influencera, pa čak i stranog uplitanja, ukazuje na moguće zlouporabe ovakvih tipova kampanja. U Hrvatskoj je u kampanji za lokalne izbore, sudjelovao niz aktera poput Dominika Alpeze ili profila NeMozemo, preko kojih je vođena prljava kampanja protiv drugih kandidata, prvenstveno onih stranke Možemo, a na dan šutnje u drugom krugu nekoliko profila koji redovito dijele istovjetan sadržaj pozvao je da se glasa za kandidata Lovrića.
U slučaju da postoji, svaka suradnja stranaka i kandidata s influencerima trebala bi biti transparentno objavljena. U slučajevima viralnih prljavih, difamacijskih kampanja od strane neformalnih aktera, istražna bi tijela trebala provjeravati radi li se o mogućem prikrivenom financiranju.
Potrebno je da DIP aktivno prati društvene mreže i promatra poštuju li izborne kampanje pravila DSA i njegove smjernice za izborni integritet, koje traže suzbijanje neautentičnog ponašanja, deep fake sadržaja i netransparentnih influencera. Sve to ostavlja prostor i za crni novac u kampanjama i strani utjecaj na izborni proces, protiv kojeg se nije moguće suprotstaviti radom jednog tijela. Stoga bi DIP trebao uspostaviti koordinaciju s drugim relevantnim nacionalnim regulatornim i nadzornim tijelima, s HAKOM-om, Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske (DORH) i Ministarstvom unutarnjih poslova (MUP) kako bi zajednički radili na prevenciji štetnih utjecaja na izbore na digitalnim platformama.
OTEŽANO GLASANJE KORISNICIMA DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE
Gong je zaprimio prigovore korisnika domova za starije i nemoćne koji nisu bili adekvatno obaviješteni o mogućnostima glasanja na lokalnim izborima. Dok se na parlamentarnim, europarlamentarnim i predsjedničkim izborima u domovima za starije i nemoćne koji su za to iskazali interes uspostavlja posebno biračko mjesto, na lokalnim izborima ne postoji ta mogućnost.
Korisnici domova koji zbog svojeg zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti sami otići do svojeg biračkog mjesta, mogu tražiti glasanje od kuće, odnosno iz doma, samo ako imaju prijavljeno prebivalište u domu ili se njihovo prebivalište nalazi na području istog biračkog mjesta kao i dom.
Građani navode kako korisnici nisu bili obaviješteni od strane uprave domova o tome da neće biti organizirano posebno biračko mjesto, kao i da se domovi nisu angažirali oko toga da pomognu korisnicima da izađu na izbore.
Ne samo da se radi o neujednačenosti prakse s ostalim izborima, već se na ovaj način se velika skupina birača ostavlja bez svojeg ustavom zajamčenog biračkog prava. Budući da se u domovima za starije i nemoćne nerijetko nalaze korisnici koji nemaju članove obitelji koji bi im mogli pomoći, nužno je da izborna povjerenstva upozore uprave domova da pravodobno informiraju korisnike o mogućnostima korištenja njihovog biračkog prava. Bez uspostave alternativnih modela glasanja kao što je, primjerice, dopisno glasanje, nema sustavnog rješenja za ovaj problem.
DODJELA GLASAČKIH LISTIĆA
Birači diljem Hrvatske žalili se na način na koji su im glasački listići ponuđeni na biračkim mjestima. Preciznije, glasači su bili upitani za koja tijela žele glasati te sukladno njihovim odgovorima nisu im bili ponuđeni svi listići za glasanje (za izbor članova općinskog/gradskog vijeća, članova županijske skupštine, za izbor općinskog načelnika/gradonačelnika i župana te za mjesnu samoupravu). Ovakav način rada kod birača je izazvao zabrinutost da se radi o potencijalnim nepravilnostima u izbornom postupku.
Gong je kontaktirao brojna gradska izborna povjerenstva za takve slučajeve. Prema njihovim navodima, radilo se o uputi Državnog izbornog povjerenstva biračkim odborima da birači ne moraju, ako ne žele, uzeti sve glasačke listiće i sukladno tome birački ih odbor mora upisati samo na one liste za koje su se izbore opredijelili i dati im isključivo te listiće. Međutim, birački odbori su različito primjenjivali ovu uputu pa je dio građana njihova pitanja shvatilo kao pritisak da ne glasaju za sve liste. Također, ne znaju svi građani za koje sva tijela, predstavnička i izvršna mogu glasati, pa se ovako provođenom uputom može suziti biračka prava.
Obzirom na to da je ova situacija dovela do zbunjenosti birača, a neke i odvratila od glasanja za sve izbore za koje su htjeli birati, Gong je upozorio i Državno izborno povjerenstvo na nedovoljno jasnu uputu.
NEINFORMIRANOST GRAĐANA O PROMJENI OSOBNE ISKAZNICE NAKON PROMJENE PREBIVALIŠTA
Građani su nam se javljali da ih nije bilo na biračkom popisu jer su promijenili prebivalište, ali ne i osobnu iskaznicu. Naime, takvim biračima se podaci iz registra birača i biračkog popisa nisu poklapali, stoga ih nije bilo na biračkom popisu na novoj adresi.
Zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice mora se podnijeti, među ostalim, ako je osoba promijenila prebivalište u Republici Hrvatskoj. Promjenom prebivališta, osobna iskaznica postaje nevažećom te je osoba dužna podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice u roku od 15 dana od promjene.
U popis birača upisuju se podaci iz evidencije hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji imaju važeće osobne iskaznice, a budući da osobna iskaznica nakon promjene prebivališta postaje nevažeća, takvi birači neće se naći na popisu birača.
Budući da se ovaj problem javlja na svim izborima, nužno je da građani prilikom promjene prebivališta u nadležnoj policijskoj upravi budu adekvatno obaviješteni o prestanku važenja osobnih iskaznica kako bi na vrijeme izradili novu i iskoristili svoje biračko pravo bez odlaska po plavu potvrdu.
