Predsjednički izbori su potvrdili značaj kojeg društvene mreže imaju u izbornim kampanjama, ali i načine na koje se iste mogu iskoristiti za izborne manipulacije, koje su uključivale provedbu difamacijske kampanje, upotrebu lažnih profila te plasiranje sumnjivih istraživanja netom uoči izborne šutnje, pokazala je Gongova analiza predsjedničkih izbora na društvenim mrežama.
U sklopu Gongovog sveobuhvatnog praćenja provedbe izbora, intenzivno smo pratili razdoblje od 1. prosinca 2024. godine do 12. siječnja 2025., što obuhvaća pretkampanju, neslužbeni dio kampanje i službenu kampanju do dana izbora. Analizom smo zahvatili 26 službena računa osmero relevantnih političkih kandidata na Facebooku, X-u, Instagramu i TikToku te 32 anonimna TikTok računa, koji su širili politički sadržaj tijekom izborne kampanje. Posebno smo se fokusirali na praćenje načina korištenja pojedinih društvenih mreža, promoviranih političkih narativa te mapiranje slučajeva manipulacija i difamacijskih kampanja usmjerenih prema određenim političkim kandidatima i strankama.
Rezultati analize
Iako se promatralo 14 najrelevantnijih kandidata, u konačnici su u analizu ušli samo oni koji su skupili 10.000 potpisa, i time postali službeni kandidati - Zoran Milanović, Dragan Primorac, Ivana Kekin, Marija Selak Raspudić, Miro Bulj, Branka Lozo, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo. Kandidati Mislav Kolakušić, Karolina Vidović Krišto, Ava Karabatić, Anton Filić, Aurora Weiss i Dražen Keleminec stoga nisu bili uključeni. Svi su promatrani predsjednički kandidati, osim Branke Lozo, vodili računa o društvenim mrežama kao važnim kanalima za svoje kampanje. Najpopularnije su platforme bile Facebook i Instagram, gdje su svi kandidati posjedovali račune. TikTok i X su koristili svi osim Zorana Milanovića. Ove činjenice govore u prilog kako je Facebook i dalje najpopularnija društvena mreža za političare, ali da se Instagram i TikTok isto profiliraju kao ključni alati za političku komunikaciju. To posebice vrijedi za TikTok, koji se na predsjedničkim izborima uvelike koristio od strane kandidata za personaliziranu i opušteniju komunikaciju s biračima.
Sadržajno promatrano, većina je kandidata imala identične objave na svojim društvenim mrežama, bez da su ih pokušali prilagoditi specifičnim formama platformi. Značajnije su razlike između objava imali samo Dragan Primorac (na FB i IG vodio je negativnu kampanju protiv Zorana Milanovića, dok je na TikToku vodio pozitivnu i personaliziranu kampanju) i Miro Bulj (FB i IG isticao je njegove političke stavove, dok je TikTok imao ležerniji pristup s memovima). Teme kojih su se kandidati dotaknuli su bile raznolike, a uključivale su kritiziranje drugih kandidata (ponajviše Zorana Milanovića i Dragana Primorca), podržavanje socijalnih politika (pomoć umirovljenicima i mladima, priuštivo stanovanje i zdravstveni sustav), samopromociju. Među većim su se brojem kandidata (koji pripadaju političkoj desnici) istaknule teme antiglobalizma, anti-migracije, protivljenje “rodnoj ideologiji” te kritike mainstream medija. U drugi krug su prošli Zoran Milanović, koji je kampanju uvelike fokusirao na pozitivnom prikazu svojeg karaktera i prethodnog mandata, uz minimalno i satirično komentiranje protukandidata, i Dragan Primorac, koji je svoju kampanju usmjerio na negativni prikaz Zorana Milanovića.
Kada je riječ o anonimnim političkim računima na TikToku, fokusirali smo se na iste račune koje smo promatrali u parlamentarnim izborima, dakle na račune koji stvaraju ili dijele politički sadržaj, a nije poznato tko su njihovi stvarni autori. Od 32 promatrana računa, njih osam nije bilo aktivno tijekom predsjedničkih izbora, dok ih je šest ugašeno, što ukazuje na to da anonimni politički računi imaju ograničeni životni vijek. Što se tiče aktivnih računa, oni su uglavnom prenosili objave i medijske izjave onih političara koje podržavaju. U tom su se pogledu istaknuli računi fenomentastic (podrška Mariji Selak Raspudić), politikazagenZ (podrška Ivani Kekin i Zoranu Milanoviću), zokipedia (podrška Zoranu Milanoviću) i mladi_za_karolinu_i_oip (podrška Karolini Vidović Krišto). Za račun Zokipedia je važno napomenuti kako se on pojavio tek uoči predsjedničkih izbora, s prvom objavom 11. studenog 2024. godine. Unatoč tome, ubrzo je postao jedan od najpopularnijih političkih TikTok računa u predsjedničkim izborima, pružajući snažnu digitalnu prisutnost Zorana Milanovića na TikToku, iako on kao kandidat nema službeni račun. Manji je broj računa pak kritizirao pojedine političare, pravio satirične videe, ili informirao korisnike. Od tih se triju skupina najviše istaknuo skup računa (Nemožemo, Zagreb istok Bez Cenzure, ZagrebeUstani!), čiji je sadržaj uobičajeno obilježen kritikom upravljanja Gradom Zagrebom, a koji su tijekom predsjedničkih izbora objavljivali sadržaj usredotočen na kritike predsjedničke kandidatkinje Ivane Kekin i stranke Možemo, kojoj pripada.
Tri pokušaja izborne manipulacije
Ono što je sadržajno na društvenim mrežama najviše obilježilo predsjedničke izbore nisu bile službene kampanje kandidata, već pokušaji manipulacije biračima i biračicama, od kojih ističemo koordiniranu difamacijsku kampanju protiv Ivane Kekin povodom afere kava s Nikicom Jelavićem, upotrebu lažnih profila i botova od strane Dragana Primorca i objavu sumnjive analize djelovanja proruskih botova za Zorana Milanovića ususret izborne šutnje u drugom krugu.
Prvi slučaj je započeo 4. prosinca 2024. godine, kada je TikTok račun Ne Možemo (@nemozemo1), jedan od najpopularnijih anti-Možemo računa (uz Zagreb Istok Bez Cenzure i zagrebeustani), objavio video u kojem tvrdi da predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin posjeduje skrivenu vilu, o kojoj do sada nije obavijestila javnost. Međutim, Kekin je ubrzo opovrgnula te tvrdnje, naglašavajući da je ta informacija javno dostupna u njezinoj imovinskoj kartici od kada je postala saborska zastupnica 2021. godine te koja je time lako provjerljiva. Unatoč tome, račun Ne Možemo je nastavio objavljivati sadržaj u kojem je proziva da laže oko te “skrivene” vile, tvrdeći da je stečena krađom. Takva kampanja doživjela je svoj vrhunac nakon takozvane afere Kava, u kojoj se Mile Kekin, suprug Ivane Kekin, sastao s Nikicom Jelavićem, poduzetnikom povezivanim s organiziranim kriminalom. U samo jedan dan od Kekinove objave dodatno su se pojačale dezinformacije na društvenim mrežama, a objava koja se temeljila na lažnim informacijama je postala viralna, s preko 130.000 pregleda i 600 dijeljenja.
Nakon Gongovog upozorenja i prijave spornog viralnog sadržaja koji je širio dezinformacije, TikTok je uklonio prijavljene videe, a zatim je samostalno uklonio i cijeli Ne možemo (@nemozemo1) račun. Gong je daljnjom digitalnom istragom utvrdio da se uz Instagram objave istog računa, kroz opciju Collaborate, veže niz političara i političkih aktera. Štoviše, sporni se TikTok račun Nemožemo, kojeg je platforma uklonila, vratio pod nazivom Nemozemo2 (nedavno također uklonjen) i Nemozemo3, koji nastavlja objavljivati sadržaj protiv Možemo i Ivane Kekin, ususret nadolazećih lokalnih izbora sredinom 2025. godine. Važno je istaknuti da u objavama vezanim za ovu aferu nije bila riječ o konstruktivnoj kritici i raspravi, kao ni satiri, već o koordiniranoj dezinformacijskoj i difamacijskoj kampanji, plasiranoj iza anonimnih računa koje nije moguće držati odgovornima tijekom izbora. Unatoč tome što je Gong pozvao Državno izborno povjerenstvo (DIP) da utvrdi postojanje prikrivenog financiranja takvog sadržaja, DIP je odlučio, sukladno svojem Protokolu postupanja u slučaju pojave dezinformacija u provedbi izbora, da “neće reagirati na eventualne dezinformacije koje se pojave u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama, a koje su usmjerene na potencijalnu difamaciju pojedinih izbornih sudionika, s obzirom da nema propisanu nadležnost niti raspolaže alatima kojima bi provjeravao takovu vrstu dezinformacija izjavio da to ne mogu utvrđivati”.
Drugi se slučaj odnosio na upotrebu lažnih profila i botova u izbornim kampanjama radi manipulacije sviješću birača. Iako je vladajućoj stranci Meta na parlamentarnim izborima u travnju 2024. godine uklonila 150 lažnih profila s Facebooka i Instagrama, koje su povezali s članovima Mladeži HDZ-a, u predsjedničkoj je kampanji ponovno uočena upotreba lažnih profila i botova od strane HDZ-a, ovaj puta na TikTok profilu njihova predsjedničkog kandidata Dragana Primorca. Takvi profili bude sumnju u njihovu autentičnost zbog niskog broja pratitelja, gotovo istih datuma početka aktivnosti, malog broja osobnih informacija te upotrebe profilnih fotografija koje su ukradene od drugih osoba.
Nakon što je portal za provjeru činjenica Faktograf 24. prosinca 2024. objavio članak u kojem je razotkrio djelovanje botova, TikTok je uklonio preko 7.000 neautentičnih pratitelja s računa Dragana Primorca. Dok je ranije imao 10.900 pratitelja, nakon uklanjanja Primorac je imao tek 3.424 pratitelja. Međutim, i nakon uklanjanja lažnih profila, Gong je utvrdio njihovo djelovanje, iako u znatno manjem broju. Značajno je pritom da je ta preostala nekolicina (pet) računa ugašena odmah sljedećeg dana nakon završetka drugog kruga izbora, u kojem je Dragan Primorac izgubio. Ta činjenica služi kao još jedan dokaz u prilog tezi da je riječ bila o lažnim profilima, čija je uloga bila stvoriti osjećaj masovnosti podrške prema Draganu Primorcu kod pravih birača i biračica.
Zadnji se slučaj odnosi na istraživanje Centra za informacijsku otpornost (CIR), objavljenog 8. siječnja 2025. godine, samo pet dana prije drugog izbornog kruga, a koji je u Hrvatskim medijima (Novi list) objavljen samo dva dana prije izborne šutnje, u kojem se ukazuje na prisutnost koordinirane mreže pro-ruskih lažnih profila koji podržavaju Zorana Milanovića.
Međutim, Gong je, zajedno s brojnim znanstvenicima, novinarima i IT stručnjacima, ukazao na niz nejasnoća, propusta i pogrešaka unutar analize, koji su probudili ozbiljnu i opravdanu sumnju u valjanost njenih zaključaka, uz već spomenuti neobični tajming objave. Primjerice, rad navodi da je provedena sveobuhvatna analiza društvenih mreža (Facebook, X, Telegram, Reddit, TikTok) oba predsjednička kandidata, ali ne ističe prethodno spomenute botove s TikTok računa Dragana Primorca. Nadalje, istraživanje je anonimno, jer njegovi autori nisu potpisani, a metodologija je nedovoljno pojašnjena jer ne sadrži informacije o broju promatranih računa i objava za potrebe provedbe mrežne analize na X platformi, a analiza Facebook komentara ne navodi broj uočenih lažnih profila, već samo da ih je “mnogo”. Konačno, izdvojeni su se slučajevi botova pokazali netočnima (Darko Lesinger i Mila Hodak su stvarne osobe), a za neke se od proruskih alternativnih novinarskih portala, poput Maxportala, pokazalo da kritiziraju Milanovića, umjesto da ga podržavaju. Osim ovih nedostataka, platforme TikTok, X i Meta su u svojim odgovorima Gongu i hrvatskim medijima istaknuli da su istražili tvrdnje iznesene u analizi te nisu pronašli dokaze o neautentičnim računima, niti botovima, koji utječu na hrvatske izbore. Meta je dodatno demantirala dokaze, istaknuvši da u slučaju konkretnih računa koje je analiza imenovala nisu uočili strani utjecaj. Hrvatski se nacionalni regulator za Zakon o digitalnoj sigurnosti (HAKOM), osvrnuo 14. siječnja 2025. na ovu situaciju, izjavivši da smatraju da nije bilo značajnog utjecaja ruskih botova na izbore.
Digitalne izborne kampanje postaju sve značajniji aspekt izbornih kampanja, a razvoj tehnologije omogućuje sve naprednije manipulacije, s kojima vlast i izborna administracija sve slabije drži korak, a biračice i birači suočeni su s novim izazovima koji narušavaju integritet izbor. Takve prakse predstavljaju trajnu opasnost za kvalitetu demokratskih procesa jer narušavaju izborni integritet i bude sumnju u valjanost njegovih rezultata. Upravo zato je na razini EU donesen Akt o digitalnim uslugama, s kojim se nastoji spriječiti nezakonite i štetne aktivnosti na internetu, širenje dezinformacija, stranog utjecaja na izbore i narušavanje izbornog integriteta.
Preporuke za poboljšanje regulacije digitalnih političkih kampanja
Upravo je, radi provedbe adekvatnih reakcija s ciljem zaštite birača i biračica od takvih manipulacija i očuvanja izbornog integriteta, Gong pripremio set preporuka, s kojima teži podignuti svijest među relevantnim nacionalnim političkim institucijama o rizicima za demokraciju i integritet izbora koje predstavlja neregulirana politička komunikacija na platformama poput TikToka.
Poboljšati praćenje digitalnih političkih kampanja
Zbog sve raširenijeg korištenja društvenih mreža u izbornim kampanjama, DIP bi, uz praćenje troškova kampanje, trebao staviti veći naglasak na njihov digitalni sadržaj. Gong predlaže da DIP proaktivnije prati digitalne kampanje, sankcionirajući političare i političke stranke za kršenje izbornih pravila. Sukladno naučenim lekcijama iz održanih predsjedničkih izbora, DIP bi trebao revidirati svoj Protokol postupanja u slučaju pojave dezinformacija u provedbi izbora, te u njega uvrstiti borbu protiv dezinformacija koje su usmjerene na političke sudionike na jednak način na koji predviđaju reakciju na pojavu dezinformacija vezanih za tehničku provedbu izbora. Također, DIP bi trebao pratiti i viralne političke sadržaje skrivene iza anonimnih političkih računa, kako bi utvrdio radi li se o prikrivenoj promidžbi, odnosno neprijavljenom novcu u kampanji.
Veća transparentnost izbornih kampanja na društvenim mrežama
Podaci o korištenju društvenih mreža od strane političara i političkih stranaka nisu dovoljno transparentno izvještavani. Trenutačno se jedino ručnim prikupljanjem, ili upotrebom teško dostupnih alata, može doći do tih informacija. Gong preporučuje da Državno izborno povjerenstvo obveže političke stranke i političare da pravovremeno dostavljaju javno dostupna, strojno čitljiva i detaljnija izvješća o korištenju svojih službenih računa na društvenim mrežama tijekom izborne kampanje. Ova bi izvješća trebala sadržavati statistike za svaku korištenu društvenu mrežu, poput promjene broja pratitelja i ukupni broj objava. Također, trebaju sadržavati popis objava za svaki račun, njihov sadržaj, metrike objava (lajkovi, dijeljenja, komentari, ukupni pregledi) i poveznicu na objavu.
Obvezno katalogiziranje službenih računa političkih kandidata na društvenim mrežama
Kako bi se poboljšala transparentnost računa političara i političkih stranaka na društvenim mrežama, putem kojih komuniciraju s građanima, Gong predlaže da Državno izborno povjerenstvo izradi smjernice za izbornu promidžbu, kojima bi se političke kandidate obvezalo da dostave informacije o svojim službenim računima na društvenim mrežama, s poveznicama. Osim toga, Gong preporučuje da druge institucije i javna tijela slijede ovaj primjer. Primjerice, službena stranica Hrvatskog sabora sadrži osobne stranice svih izabranih zastupnika i zastupnica, s osobnim informacijama poput obrazovanja, datuma rođenja itd. Ali na njima nedostaje popis službenih računa na društvenim mrežama koje koriste, što bi bilo korisno za praćenje njihove političke komunikacije.
Zaštita djece i maloljetnika
Promatrani TikTok sadržaj sadrži antidemokratsku, dezinformacijsku i netrpeljivu komunikaciju, koja lako dopire do maloljetnih korisnika. Gong predlaže da relevantna nacionalna tijela, osobito Pravobraniteljica za djecu, proaktivnije reagiraju na ove slučajeve, kako bi se sankcionirali odgovorni i suzbijala manipulacija maloljetnika.
Regulacija demokratski opasnih narativa
Gong inzistira da DIP aktivno prati društvene mreže i promatra poštuju li izborne kampanje pravila DSA i njegove smjernice za izborni integritet, koje traže suzbijanje neautentičnog ponašanja, deep fake sadržaja i netransparentnih influencera. Sve to ostavlja prostor i za strani utjecaj na izborni proces, protiv kojeg se nije moguće suprotstaviti radom jednog tijela. Stoga bi DIP, s HAKOM-om, Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske (DORH) i Ministarstvom unutarnjih poslova (MUP), trebao uspostaviti koordinaciju s drugim relevantnim nacionalnim regulatornim i nadzornim tijelima, kako bi zajednički radili na prevenciji stranog utjecaja na digitalnim platformama.
Nadležna bi tijela trebala reagirati na anonimne difamacijske kampanje, na način da u slučaju njihove viralnosti, otvore istragu o njihovom porijeklu i vlasništvu.