Dok se njemački premijer prije sjednice Europskog vijeća na temu Ukrajine obraća Bundestagu, hrvatski premijer tek naknadno izvještava Sabor o stavovima koje je Hrvatska zauzimala. Plenković ipak usuglašava stavove, ali samo sa stranačkom grupacijom kojoj pripada HDZ - Europskom pučkom strankom. Hrvatski parlament gubi tako svoju kontrolnu ulogu nad europskim poslovima.
Da bi Europska unija uistinu zaživjela među građanima, potrebno je kontinuirano jačati njenu demokratičnost i približavati njen rad građanima država članica. Na nacionalnoj razini jedan od ključnih aspekata tog procesa je povećanje uloge nacionalnih parlamenata u oblikovanju europskih politika. Ovaj pristup osigurava veći nadzor nad odlukama koje imaju široki politički i ekonomski učinak na građane država članica, a sve više i sigurnosni. Izvanredni sastanak Europskog vijeća održan početkom mjeseca, prilika da je da Gong još jednom upozori na važnost uključivanja Sabora u strateške odluke Vlade, naročito one o sigurnosnoj politici.
Pitanje podrške Ukrajini, kao i jačanje sigurnosnih kapaciteta Europske unije, od neizmjerne je važnosti u ovom trenutku. Pomoć Ukrajini je značajna tema na europskoj političkoj sceni, čime je ponovno otvoreno pitanje uloge nacionalnih parlamenata u odlučivanju o pitanjima koja se tiču europske sigurnosti, obrane i vanjske politike. Dok je u nekim državama članicama, primjerice u Danskoj, praksa konzultacije vlade sa parlamentom prije odlaska na sjednice Europskog vijeća, u Hrvatskoj se Sabor tek naknadno obavještava o stavovima koje je Hrvatska zauzela. Gong takvu praksu smatra nedovoljno demokratičnom, te drži kako bi i u ovom pitanju, kao i u svim ostalim europskim poslovima, građanima trebalo približiti proces krojenja Europskih politika, kako bi se ojačala demokratičnost, ali i očuvalo povjerenje u samu Europsku uniju.
U drugim državama, primjerice Njemačkoj, premijer Scholz obraća se parlamentu prije sjednica Europskog vijeća. Hrvatski premijer to ne radi, umjesto toga usuglašava se samo s Europskom pučkom strankom. Naime, dok za hrvatske zakonodavce, kao i građane, nema vremena prije sastanaka, Plenković se s kolegama iz EPP-a sastaje prije Europskog vijeća, što je vidljivo iz ranijih izvještaja objavljenih na stranicama Europskog parlamenta. Europski pučani sastaju se prije svake sjednice Europskog vijeća, te njihovi zastupnici u Europskom parlamentu, članovi Komisije, kao i vođe država koji su članovi EPP-a, usuglašavaju svoje stavove. S druge strane, Hrvatski sabor tek nakon Europskog vijeća, dobije izvještaj o provedenim sastancima i stavu koji je Hrvatska zauzela.
Slučaj Ukrajine: Odluke o potpori
Izvanredni sastanak Europskog vijeća održan 6. ožujka 2025. godine bio je posvećen pitanju potpore članica Europske unije Ukrajini, koja je u središtu europske vanjske politike, kao i obrambene politike Europske unije. Europsko vijeće okuplja šefove država ili vlada država članica, te za razliku od Europskog parlamenta, koji predstavlja građane EU, i Europske komisije, koja predstavlja interese Europske unije kao zajednice, Europsko vijeće predstavlja države članice. Ono igra ključnu ulogu u određivanju političkih smjernica EU, ali nije zakonodavni organ. Iako Europsko vijeće donosi političke smjernice, te predstavlja izvršnu vlast EU zajedno sa Komisijom, nacionalni parlamenti, kao što je Hrvatski sabor, imaju važnu ulogu u tome da odobre ili komentiraju odluke koje se tiču međunarodne politike, koje bi zatim šefovi država, kao predstavnici interesa država članica, trebali zajednički usuglašavati na Europskim vijećima.
Odluka o sudjelovanju Hrvatske u potpori Ukrajini trebala bi biti raspravljena u Saboru, jer takve odluke imaju dalekosežan utjecaj na vanjsku politiku i sigurnost zemlje. Također, zbog prethodnih iskustava gdje se predsjednik Vlade javno obveže u ime Republike Hrvatske, pa te iste odluke ne budu donešene zbog odnosa s predsjednikom i nedostatka podrške u Saboru, što narušava ugled i povjerenje u RH naših saveznika, važno je da Sabor pokaže da li stoji iza takvih dalekosežnih odluka prije negoli ih premijer uopće iznese na Europskom vijeću. Razmatranje ovih pitanja u nacionalnim parlamentima može značajno doprinijeti i jačanju demokratske odgovornosti, jer omogućuje izravnu participaciju izabranih predstavnika građana u procesima donošenja odluka koje oblikuju budućnost zemlje i šire europske zajednice.
Odluke Europskog vijeća i njihova povezanost s građanima
Odgovornost Europskog vijeća za određivanje političkih smjernica EU-a znači da ključne odluke, uključujući one koje se odnose na proširenje EU-a, vanjsku politiku i sigurnost, mogu imati duboke posljedice na živote građana. No, kako bi te odluke bile legitimne, nužno je da građani budu informirani i uključeni u političke procese.
Gong ističe važnost veće otvorenosti europskih poslova, većeg uključivanja nacionalnog parlamenta u donošenje odluka, te da bi građani trebali imati bolji uvid u to kako se donose odluke koje se odnose na razini Europske unije. Transparentnost europskih procesa, zajedno s većim angažmanom nacionalnih parlamenata, može povećati povjerenje građana u EU i osigurati da europske odluke zaista odražavaju njihove interese. Važno je to i za veću demokratičnost Europske unije, ali i za potporu građana njezinim odlukama i njenom očuvanju, u vremenima velike geopolitičke neizvjesnosti.
