Osmero kandidata koje je sudjelovalo na izborima za predsjednika Republike Hrvatske prijavilo je da je u svojim kampanjama potrošilo ukupno 2.186.095 eura. Najveću potrošnju u kampanji prijavila su dvojica kandidata koja su ušla u drugi krug izbora, i to Zoran Milanović 445.439 eura, a Dragan Primorac skoro triput više od njega, odnosno 1.248.769 eura.
Gong je izradio i objavio lako pretraživu bazu podataka u kojoj možete pretraživati i uspoređivati donacije koje su primali svi kandidati na predsjedničkim izborima, koliko su im iznosili troškovi promidžbe, koliko su potrošili na medijsko oglašavanje, kao i to jesu li, odnosno, kolike su popuste dobili od medijskih kuća.
Baza sadrži podatke finalnih financijskih izvještaja koje su Milanović i Primorac predali Državnom izbornom povjerenstvu do zakonskog roka nakon drugog kruga izbora (održanog 12. siječnja 2025.), koje je DIP objavio jutros u 6 sati, kao i podatke šestero kandidata koji nisu ušli u drugi krug, a koji su finalne financijske izvještaje predali do zakonskog roka nakon prvog kruga izbora (održanog 29. prosinca 2024.), koje je DIP objavio ranije.
Ivana Kekin prijavila je da je u svojoj kampanji potrošila 146.472 eura, Marija Selak Raspudić 108.674 eura, Niko Tokić Kartelo 109.121 eura, Branka Lozo 55.651 eura, Tomislav Jonjić 48.536 eura i Miro Bulj 23.433 eura.
Gongova baza podataka preliminarnih financijskih izvještaja pokazuje i to da su kandidatkinje i kandidati na medijsko oglašavanje u kampanji za predsjedničke izbore potrošili ukupno 487.669 eura. Najveći dio od toga (86 posto) otpada na troškove kandidata Primorca, 421.758 eura. Sljedeća najskuplja kampanja u tom dijelu bila je ona Ivane Kekin koja je na medijsko oglašavanje potrošila 46.972 eura. Svi ostali kandidati i kandidatkinje pojedinačno su potrošili manje od 10.000 eura.
Oglašavanje na društvenim mrežama
Primorac je u svojoj kampanji najviše potrošio i na oglašavanje po društvenim mrežama, za koje je Gong u svojoj nedavnoj analizi pokazao kako su danas iznimno bitan dio političkih kampanja.
Kandidat HDZ-a u je za društvene mreže potrošio133.975 eura , a Milanović je prijavio 93.801 eura troška. Ivana Kekin je potrošila 23.500 eura, Bulj 6.269 eura, Tokić Kartelo 3.595 eura, Selak Raspudić 2.225 eura, a Lozo i Jonjić prijavili su da nisu imali nikakvih troškova za oglašavanje po društvenim mrežama.
Međutim, prateći oglašavanje kandidatkinja i kandidata na Googleu i Meti, Gong je uočio da su i Jonjić i Lozo imali svoje kampanje. Osim toga, kod većine kandidata iznosi koje Google i Meta navode da su plaćeni za političke oglase, bitno se razlikuju od onih prikazanih u financijskim izvještajima, povezanih s tvrtkama Google i Meta.
Razloga za to je nekoliko. Pojedini kandidati koristili su za takvo oglašavanje agencije, a osim toga nisu označavali sve svoje oglase tijekom kampanje kao političke. Tako je Niko Tokić Kartelo na Googleu imao 8 oglasa, a Tomislav Jonjić 15, no niti jedan od tih oglasa nije označen kao "političko oglašavanje".
Sve svoje oglase na Googleu Dragan Primorac je oglašavao preko agencije. U konačnici je imao oko 200 oglasa, od kojih su kao političko oglašavanje označena samo 23. Razliku čini to što se za političke oglase u galerijama oglasa odmah prikazuju potrošeni iznosi, dok za one označene kao "zakon i vlada", "business", "vijesti, knjige i publikacije" ili čak i "zdravlje", potrošeni iznosi ne prikazuju odmah.
Kandidatu HDZ-a najviše donacija
Što se tiče donacija, svih osmero kandidata prijavilo je ukupno 625.088 eura. Najviše donacija prijavio je Primorac, 391.826 eura, više od svih ostalih zajedno. Donacija od 10.000 eura ili većih iznosa od toga bilo je ukupno šest, od kojih je pet uplaćeno Primorcu (jedna od 20.000 eura i četiri od 10.000 eura).
Jedna od donacija od 10.000 eura uplaćena je Mariji Selak Raspudić kojoj su donatori uplatili 74.878 eura. Zoranu Milanoviću donirano je 16.209 eura, Tomislavu Jonjiću 45.704 eura, Ivani Kekin 41.926 eura, Niki Tokiću Kartelu 39.660 eura, Branki Lozo 11.933 eura i Miru Bulju 2.951 eura.
Primorcu je najveće donacije uplatili odranije poznati HDZ-ov stranački donator Radnik d.d. iz Križevaca 20.000 eura i 10.000 eura Bistra d.o.o., građevinska tvrtka u vlasništvu Mirka Habijanca koja je dobila od Vlade 4,9 milijuna eura za obnovu privatnog hotela. Po 10.000 eura Primorčevoj kampanji donirali su i Agro-steel d.o.o., Hidroing d.o.o. i Hidroregulacija d.o.o. 2000 eura donirao je Primorčevoj kampanji i Andrej Plenković.
Tko su najveći donatori?
Selak Raspudić je svoju najveću donaciju (10.000 eura) dobila od tvrtke Marea Alta d.o.o. hotelijera Petra Ćorluke. Njoj je 1.000 eura donirao i Vinko Kojundžić, kojega mediji opisuju kao Beroševog IT-ijevca i fotografa, s obzirom na to da je od bivšeg ministra zdravlja osumnjičenog u korupcijskoj aferi dobio nekoliko poslova izrade softvera, a krajem prošle godine našao se u fokusu javnosti i kao suradnik TikTok profila s kojih su se širila dezinformacijska videa. Još 3.025 eura ovoj kandidatkinji donirala je i Kojundžićeva tvrtka Post nomine d.o.o.
Dvije najviše donacije, od po 3.981 eura, Milanoviću su donirali Kristijan Bodrožić, istaknuti mladi SPD-ovac iz Njemačke, te Stefano Vlahović, počasni konzul Republike Hrvatske u Kalinjingradu u Rusiji. Ivana Kekin, pak, prijavila je daleko najviše donacija, čak 1.403, ali mahom mikrodonacija, manjih od 100 eura.
Tomislavu Jonjiću najveću donaciju, od 5.000 eura, uplatio je Importane d.o.o., tvrtka u vlasništvu Cirila Zovka. Donaciju od 3.500 eura Jonjiću je uplatio Markica Rebić, koji je u 1990-ima osnivao vojnu obavještajnu službu SIS i Hrvatsku izvještajnu službu, a pet godina je bio i pomoćnik ministra obrane, zadužen za sve obavještajne i protuobavještajne operacije u ratu te savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za nacionalnu sigurnost. Jonjiću je donaciju od 1.000 eura uplatio, između ostalih, i Karlo Starčević koji je kao HSP-ov gradonačelnik vodio Grad Gospić do ožujka 2024. godine.
Jednu donaciju od 10.743 eura prijavila je i Branka Lozo, od tvrtke Filir d.o.o., u vlasništvu Maria Radića, predsjednika stranke DOMiNO, čija je Lozo bila kandidatkinja, ali je navedeno da je riječ o donaciji u obliku usluga.
