Mladi u Hrvatskoj imaju izraženo nepovjerenje u političke institucije, ali se sve više politički angažiraju u neformalnim oblicima političkog djelovanja, što ukazuje na to da raste njihov interes za doprinos zajednici i društvu u kojem žive.
To je pokazala Studija o mladima: Mladi u vremenu neizvjesnosti koju je ove godine objavila Zaklada Friedrich Ebert. Istraživanje, u kojem je sudjelovalo 717 ispitanika i ispitanica od 14 do 29 godina, pokazuje da mnogi mladi imaju izuzetno negativne stavove prema predstavnicima stranaka koje zauzimaju ideološku poziciju koju oni ne podržavaju.
Također, mladi su duboko skeptični prema društvenim i političkim institucijama, od kojih istovremeno očekuju rješavanje problema, posebno u pogledu osiguravanja socijalne pravde i kvalitetnog života za sve građane.
Nijedna institucija (Vlada, Sabora, lokalna samouprava, sudstvo…) ne zaslužuje većinsko povjerenje mladih. Ipak, najviše njih vjeruje vojsci 36 %, zatim policiji 25 %. Povjerenje mladih u medije je izuzetno nisko - 11 %, što se može objasniti time da ne prate medijske sadržaje u tradicionalnim medijima već se informiraju na društvenim mrežama.
Iako je na individualnoj razini primjetan značajan odmak od tradicionalnih vrijednosti, posebno u vezi s brakom i djecom i blagi porast u opravdavanju pobačaja i homoseksualnosti i dalje je prisutna nedemokratska orijentacija kod značajnog dijela mladih koja je vidljiva kroz izražavanje uvjetne podrške demokraciji te podrške autoritarnom vođi. Ipak, za 47 % ispitanika i ispitanica demokracija je dobar oblik vladavine.
“Ova podrška političkom autoritarizmu proizlazi iz percepcije neučinkovitih javnih i političkih institucija čiji rad nije prepoznat kao pouzdan”, pojasnili su autori istraživanja.
Mladi nisu dovoljno zastupljeni u politici
U odnosu na istraživanje iz 2018. godine poveća se zainteresiranost mladih za politiku.
“U ovom trenutku ne znamo je li to najava novog postojanijeg trenda ili je posljedica zabrinutosti mladih zbog aktualnih globalnih nedaća kao što su klimatske promjene, rusko-ukrajinski rat, ali i uvijek opasan izraelsko palestinski sukob”, pojasnili su autori.
Skoro 60 % mladih smatra da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u nacionalnoj politici.
Vlastito znanje o politici, njih 38 % procjenjuje nikakvim ili slabim, 36 % osrednjim, a 24 % vrlo dobrim ili odličnim. Većina mladih je u prve tri najvažnije vrijednosti uvrstila ljudska prava, sigurnost, pa zapošljavanje.
I sudionici Gongove fokus grupe provedene tijekom ljeta s mladim biračima i biračicama u Zagrebu, Rijeci i Osijeku istakli su nedostatak znanja kao prepreku za veće sudjelovanje.
“O tome se ne priča dovoljno u školi. Kada su bili izbori, o tome se uopće nije pričalo, čak ni na nastavi Politike i gospodarstva. Mislim da je u stvari to bilo iznimno važno da se educira više mladih o tome i koliko je važno glasati”, kazala je jedna od sudionica fokusice.
Korupcija kao najveći problem
Mladi kao najveći problem Hrvatske u budućnosti prepoznaju korupciju, a najmanji slabljenje demokracije. Istraživanje Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo pokazalo je da 86 % mladih smatra da je korupcija najčešća u politicia njih 62 % u pravosuđu.
Više od polovice mladih u Hrvatskoj uzrok korupcije vidi u zapošljavanju putem veza i poznanstava, osobito u državnim i javnim službama.
68% mladih smatra kako bi antikorupcijska edukacija trebala postati dio školskih programa i kurikula te da bi trebala biti uključena u obavezne predmete na fakultetima.
Mladi većinski ne glasaju za desnicu
Za skoro 40 posto mladih u Europskoj uniji i Hrvatskoj izbori su najefikasniji način da političari čuju njihov glas. No, za sudjelovanje na izborima ili u nekim drugim oblicima građanske participacije potrebno je imati pouzdane informacije i na osnovu njih formirati stav i izraziti svoje mišljenje.
Podaci o izlaznosti za različite dobne skupine na parlamentarnim izborima nisu dostupni, dok je izlaznost na EU izbore u Hrvatskoj bila je izuzetno niska. Tada je glasalo samo 9 % mladih od 15. do 24. godine. Najviše njih glas je dalo HDZ-u (24 %), listi Nine Skočak (22 %), zatim lijevim strankama SDP-u (14 %) i Možemo (9,5 %). Podaci agencije Ipsos pokazuju da su mladi manje glasali za desne stranke Most (6 %) i Domovinski pokret (5.5 %).
Nakon europskih izbora u medijima su se širile informacije da su u zemljama EU, mladi najviše podržavaju desnicu sugerirajući da glasanje sa 16 godina nije dobra opcija. U Njemačkoj je ukupna izlaznost na europske izbore bila oko 65 %, a AfD osvojio je 15 % glasova od čega je 16% glasača bilo između 16 i 24 godine. Za ovu radikalnu desnicu najviše su glasali građani Njemačke između 35 i 44 godine.
Na parlamentarnim izborima u Francuskoj, gotovo polovica mladih birača (48 %) svoj glas je daloNovoj narodnoj fronti, savezu lijevih stranaka, dok je njih 33 % glasalo za krajnje desnu stranku Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen.
Činjenica da desnica jača u Europi, da dio mladih podržava desno orijentirane stranke i kandidate - nije razlog da se ne omogući mladima sudjelovanje na izborima već sa 16 godina. Iskustva nekih EU zemalja pokazuju da što se ranije omogući sudjelovanje, mladi će ranije početi razvijati navike izlaska na izbore.
Mlade ne kupuje populizam
Među biračima različite dobi, mladi se smatraju skupinom koja je podložna populističkim i alternativnim opcijama jer su suočeni s ekonomskim izazovima, njihove su potrebe zanemarene i nedovoljno ispunjene, pa oni u manjoj mjeri podržavaju demokraciju.
No, Gongove fokus grupe provedene tijekom ljeta s mladim biračima i biračicama u Zagrebu, Rijeci i Osijeku pokazale su da su mladi birači podložni pojedinim aspektima populizma.
Razlog za to nisu njihovi populistički svjetonazor ili mentalitet već zato što imaju negativne stavove prema političarima koji se preklapaju s populističkim isticanjem anti-elitizma i prikazivanjem političkih elita u negativnom svjetlu.
Da bi mladi bolje razumjeli politiku i politička događanja, svi društveni i politički akteri trebaju pronaći svoje mjesto u procesu edukacije - obrazovne institucije im moraju ponuditi političko obrazovanje, civilni sektor neformalne programe educiranja, a stranke prostor za razgovor i bolje upoznavanje mladih birača i donositelja odluka.
