Mladi u EU i Hrvatskoj smatraju da je aktivno sudjelovanje na društvenim mrežama jedan od tri najefikasnija načina da političari čuju njihov glas. To pokazuje ovogodišnje istraživanje Eurobarometra “Mladi i demokracija” u kojem je sudjelovalo više od 26 tisuća mladih Europljana od 15 do 30 godina.
U Hrvatskoj, 36 % mladih kaže da su najučinkovitiji načini utjecaja na donositelje odluka glasanje na lokalnim, nacionalnim i europskim izborima, zatim sudjelovanje u radu studentskih organizacija i udruga mladih. Za trećinu ispitanika to je angažman na društvenim mrežama u vidu izražavanja vlastitog mišljenja, primjerice upotrebom tematskih oznaka ili promjenom vlastite profilne slike. Za dio mladih to je i sudjelovanje u javnom savjetovanju o političkim inicijativama i uključivanje u rad političkih pokreta, stranaka ili sindikata.
Zašto su mladima aktivnosti u virtualnom svijetu jednako važne, kao i u stvarnom, prema mišljenju profesora Fakulteta političkih znanosti i vijećnika Gonga Koste Bovana dijelom je i zbog toga “što su više online, tako se informiraju i komuniciraju jedni s drugima, a dijelom jer se i politika transferirala u online”.
,,Internet se konstantno mijenja, pa se tako mijenjaju i načini online participacije i djelovanja, što posljedično ima efekte i na offline participaciju. Teško je uspoređivati važnosti različitih oblika djelovanja, ali bitno je naglasiti da se online participiranje (online referendumi, praćenje političara, online komentiranje, dijeljenje informacija itd.) smatra relevantnim oblikom participacije, iako postoje autori koji i dalje tvrde da je to clicktivism, odnosno aktivizam kroz klikove koji nema nikakvog efekta”, kazao je Bovan.
Društvene mreže su glavni izvor informiranja za mlade od 15 do 29 godina u EU. Brojna istraživanja ukazuju da su upravo društvene mreže prostor za širenje neprovjerenih i netočnih informacija, zbog čega su mladi posebno ranjiva skupina ako ovom sadržaju ne pristupaju kritički.
"U idealnom svijetu mladi, ali i ostali, bi se lakše mogli informirati, brže organizirati i šire djelovati, lakše bi se moglo neke teme postaviti na agendu, doći do političara i institucija. Međutim, online participacija se suočava s nizom problema, od dezinformacija do prevelike raspršenosti koncentracije i previše informacija. U svakom slučaju, online svijet je danas neizbježan. Dobro je da se mladi angažiraju putem njega u svijetu politike jer to može imati niz pozitivnih ishoda”, smatra Bovan.
Istraživanje Eurobarometra pokazuje da većina mladih i u EU i Hrvatskoj smatra da ih je obrazovanje opremilo potrebnim digitalnim vještinama za prepoznavanje dezinformacija.
Mladi najaktivniji u području ljudskih prava
Polovica mladih iz EU i Hrvatske kazala je da je u proteklih godinu dana na neki način bila aktivna u društvu kroz potpisivanje peticije, sudjelovanje na skupu ili slanje pisma nekom političaru, dok polovica nije sudjelovala u ovim aktivnostima.
Ona polovica koja se uključila u neku akciju društvene promjene kaže da su najčešća područja za aktivizam bila - ljudska prava, klimatske promjene i zaštita okoliša, jednaka prava neovisno o spolu, rasi i seksualnoj orijentaciji i zdravlje.
Kad se dođe do konkretnog angažmana u različitim organizacijama, i mladi iz EU i Hrvatske pokazuju malu zainteresiranost. Trećina mladih iz Hrvatske aktivno je sudjelovala u radu sportskih klubova, svaki peti bio je angažiran u volonterskim organizacijama a nešto manji broj u klubovima mladih ili nekoj vrsti organizacija mladih. Najmanje mladih sudjelovalo je u radu kulturnih organizacija - samo njih 15 %.
Gongovo istraživanje iz 2021. pokazalo je da najčešći oblik građanske participacije među maturantima u Hrvatskoj sudjelovanje u humanitarnim aktivnostima (60 % njih sudjelovalo je više puta), dok je samo devet posto sudjelovalo u mirnim prosvjedima.
Pozitivno o učinku EU
Preko 60 % mladih u EU i Hrvatske smatra da akcije koje poduzima EU imaju utjecaj na njihov svakodnevni život. Kada je riječ o očekivanjima koja mladi imaju od EU za njihovu generaciju, mladi iz Hrvatske, njih 39 % smatraju da je to borba protiv siromaštva te gospodarskih i društvenih nejednakosti, zatim očuvanje mira, jačanje međunarodne sigurnosti i promicanje međunarodne suradnje. Trećina mladih i u EU i u Hrvatskoj od EU očekuje promicanje ljudskih prava, demokracije i zajedničkih europskih vrijednosti.
Glasanje kao obećanje
U susret EU izborima, preko 60 % mladih iz EU i Hrvatske, s pravom glasa, kazalo je da namjerava glasati. U Hrvatskoj nema službenih rezultata o izlaznosti mladih na ovogodišnjim EU izborima, pa je teško utvrditi koliko je njih zaista glasalo 9. lipnja. Izlaznost birača u Hrvatskoj na europskim izborima bila je najgora na razini EU. Mladi su, prema izlaznim anketama Ipsosa, bili skupina koja je tada najmanje glasala.
I ranije ankete pokazuju nisku izlaznost mladih - samo 28 % njih u EU glasalo je na izborima 2014., dok je u HR taj postotak bio još niži - 13 %. Prije pet godina izlaznost mladih od 16 do 24 godine blago se povećala - u EU je prosjek bio 42 %, a u Hrvatskoj 18 %.
Razvoj građanskih kompetencija mladih je kontinuiran i složen proces koji uključuje sve društvene aktere, a najprije obrazovne institucije koje moraju pronaći prostor za kvalitetnije političko obrazovanje mladih.
Gong kroz različite programe educira mlade, ali i njihove nastavnice, kako bi na vrijeme dobili znanja i vještine potrebne za aktivno participiranje u društvu u kojem žive.
