Gong je zajedno s 40 organizacija iz EU apeliraona novu Europsku komisiju na povećanje transparentnosti i sudjelovanja civilnog društva u oblikovanju politika, kako bi tehnološke politike EU služile javnom interesu.
Apel je rezultat Samita o tehnologiji i društvu, koji je 1. listopada 2024. godine okupio više od 350 predstavnika nevladinih organizacija, donositelja odluka EU-a, regulatora i novinara. Sudionici Samita su izrazili zabrinutost zbog novog predloženog pristupa Europske komisije, koji se fokusira na interese korporacija te se temelji na pretpostavci da su rast i sigurnost nužni za očuvanje europskih vrijednosti i načina života.
Umjesto takvog smjera, potpisnici apela pozivaju na politiku usmjerenu na ljude, značajnije sudjelovanje civilnog društva te odgovornost i konzultacije sa zajednicama koje najviše trpe posljedice tehnološke štete unutar i izvan EU-a. Zakonodavci moraju slušati i djelovati na temelju izvješća organizacija civilnog društva i pogođenih zajednica o stanju na terenu. Također, potrebno je zatvoriti regulatorne praznine – osobito kako bi se obuzdala duboka transformacija naših ekonomija i institucija od strane velikih tehnoloških kompanija, štetan dizajn digitalnih proizvoda i usluga, upotreba tehnologija masovnog nadzora u javnim prostorima i na granicama te okolišne štete povezane s tehnologijom.
Kako bi Europa postala predvodnica u tehnologiji, politikama i pristupima koji stavljaju u središte ljude, demokraciju i planet, potpisnice apela ističu da Europska komisija mora:
osigurati prava, socijalnu zaštitu i sigurnost umjesto nadzora, kontrole i širenja ovlasti policije;
prioritizirati provedbu i primjenu digitalnih zakona i politika temeljenih na pravima, uključujući Akt o digitalnim uslugama, Akt o digitalnom tržištu i Akt o umjetnoj inteligenciji;
u središte staviti sigurnost internetskih platformi, proizvoda i usluga za sve, izbjegavajući zakonodavstvo koje uvodi masovni nadzor u bilo kojem obliku ili narušava sigurnosne mjere;
odbaciti tehnološka rješenja za složene društvene ili okolišne probleme – koja mogu učvrstiti marginalizaciju, povećati nadzor i cenzuru neslaganja te naštetiti ranjivim skupinama poput novinara, branitelja ljudskih prava, žena, LGBTI osoba, rasnih i manjinskih zajednica;
pomaknuti digitalizaciju izvan mentaliteta „rasta pod svaku cijenu“ koji potiče iscrpljivanje resursa i rada te usidruje politike štednje. Umjesto toga, promiče digitalnu dostatnost, kružnost, strategije smanjenja materijalne upotrebe i otpada s naglaskom na ponovnu upotrebu, obnavljanje i popravak;
osigurati offline alternative sveobuhvatnoj digitalizaciji javnih i osnovnih usluga, kako nitko ne bi bio isključen ili ostavljen po strani zbog digitalne „transformacije“;
promicati otvorenu, uključivu viziju Europe usmjerenu na ljudska prava, jednakost i vladavinu prava, štiteći ljudska prava migranata i osoba u pokretu;
te izjednačiti uvjete ulaganjima u stvarne alternativne tehnologije i ekonomske modele koji ne reproduciraju eksploatatorske poslovne modele niti dodatno konsolidiraju moć tehnoloških kompanija.
