Nalazimo li se u doba podijeljenih društava te potiču li novi mediji poput društvenih mreža daljnju društvenu polarizaciju, jedna je od ključnih tema koje su se otvorile na jučerašnjoj konferenciji Hrvatskog politološkog društva, održanoj na Fakultetu političkih zanosti u Zagrebu. Na panelu “Polarizacija i novi mediji” naš Matej Mikašinović-Komšo, politolog i stručnjak za digitalnu sigurnost u Gongu, predstavio je Gongovu "Analizu parlamentarnih izbora na TikToku u izbornoj kampanji 2024. godine", koja je dala novu perspektivu raspravi.
Konferencija “Hrvatski politološki razgovori” okupila je više od 40 izlagača i izlagačica iz šire regije, koji su kroz pojedinačna izlaganja nastojali zajednički proširiti razumijevanje društvene polarizacije. Kroz osam se panela suvremene trendove polarizacije razmatralo kroz političku filozofiju, istraživanja djelovanja stranaka i političara u široj regiji, narav hrvatskog izbornog sustava, logiku digitalne manipulacije na društvenim mrežama, uspon antirodnih pokreta te nove medije.
Upravo smo na panelu o novim medijima predstavili naše istraživanje parlamentarnih izbora na TikToku, koji je tijekom parlamentarnih izbora bio poprište raznih političkih kampanja, sadržaja i narativa od strane političara i političkih stranaka. Cilj je analize bilo popisati političare i političke stranke koje koriste TikTok, utvrditi dosege objavljenog sadržaja te uočiti političke narative koji se šire na hrvatskom TikToku.
Iz objava je političkih stranaka i političara utvrđena tematska podjela između pro-demokratskih i pro-EU te anti-demokratskih, anti-EU narativa. Ova dva politička narativa širila su se putem službenih računa političara i stranaka te računa koji dijele politički sadržaj iza kojeg ne stoje stranke, dopirući do TikTok korisnika s raznim temama koje odražavaju temeljne društvene i političke probleme. Mainstream politička scena, sa strankama poput HDZ-a, SDP-a i Možemo, zagovara demokratsko sudjelovanje, socijalne javne politike i mjere protiv korupcije, usklađujući se s europskim vrijednostima i suradnjom. Nasuprot tome, Domovinski pokret, Most i političari poput Mate Lukića, Ivana Pernara, Karoline Vidović Krišto i Mislava Kolakušića promoviraju nacionalističke, anti-globalističke i zavjereničke narative, koji izazivaju temelje demokratskog upravljanja i europskih integracija.
Što se tiče njihove prisutnosti na TikToku, oba su politička narativa dominirala određenim aspektima korisničke pažnje (lajkovi i komentari za pro-demokratske, broj objava, pregledi i dijeljenja za anti-demokratske). Međutim, usporedba TikTok metrika i izbornih rezultata otkriva da se popularnost na TikToku ne prenosi nužno u izborni uspjeh. Od deset računa političara i stranaka s najvećim brojem objava, pet nije ušlo u Sabor (Radnička fronta, Katarina Peović, Mate Lukić, Ivan Pernar i Ava Karabatić). Isto se dogodilo s tri od deset računa s najvećim brojem pratitelja (Ivan Pernar, Ava Karabatić i Karolina Vidović Krišto).
Pročitajte cijelu analizu OVDJE
