Izazovi u kampanjama u superizbornoj godini: Nove tehnologije i uloga institucija

07. listopada 2024.
Izazovi u kampanjama u superizbornoj godini: Nove tehnologije i uloga institucija 1
Foto: Gong

Nove tehnologije su veliki izazov za izbore i izborni integritet, a institucije bi trebale odgovornije i kvalitetnije reagirati na potencijalne manipulacije na izborima iz svojih djelokruga, zaključeno je na današnjem Gongovom okruglom stolu “Superizborna godina u Hrvatskoj - novi izazovi u kampanjama”, na kojem su sudjelovale predsjedničke kandidatkinje, Ivana Kekin iz Možemo i nezavisna Marija Selak Raspudić, Arsen Bauk iz SDP-a, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac, Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti, članica Adria Digital Media Observatory i Facta Politike, te Domagoj Maričić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a.

Direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet, uvodno je istaknula da digitalni segment postaje sve važnija komponenta političkih kampanja, a razvoj tehnologije omogućuje sve naprednije manipulacije, s kojima izborna administracija sve slabije drži korak. "Biračice i birači suočeni su s novim izazovima koji narušavaju integritet izbora i građani ne smiju biti sami u pokušaju da se sačuvaju od manipulacija", kazala je.

"Politički narativi u kojima se političke suparnike optužuje za zastupanje 'nečijih' stranih interesa osobina je koju dijele sva tri promatrana aktera Gongove analize - premijer, predsjednik i Domovinski pokret, koristeći ih u svrhu političkog prepucavanja”, kazala je Bruna Marinović, autorica Gongove analize, predstavljajući Gongov rad "Strani utjecaji na izbore - političko prepucavanje ili realna opasnost?".

Istaknula je kako Gong smatra da takva vrsta političke komunikacije od strane najviših nositelja vlasti potiče porast političke netrpeljivosti, polarizacije, razara demokratski dijalog i narušava kvalitetu političke kulture, te se njome skreće fokus s mnogobrojnih stvarnih problema s kojima se Hrvatska danas susreće.

Matej Mikašinović-Komšo, predstavljajući Gongovu analizu političkih narativa na TikToku, istaknuo je da postoji snažna prisutnost političara i stranaka različitih uvjerenja na spomenutoj društvenoj mreži. 

“Alternativni i izvanstranački politički akteri predstavljaju vodeće političke račune na TikToku, s najvećim brojem objava i pratitelja. Ovo saznanje otkriva da političari, koji često nemaju podršku službenih političkih stranaka, stranačku infrastrukturu i prisutnost u tradicionalnim medijima, koriste TikTok kao alat za zaobilaženje medijske kontrole i dosezanje šire publike”, izjavio je te predstavio Gongove preporuke za institucije koje se kroz svoj rad bave izborima.

“Kada je riječ o TikToku čini mi se da svi trebamo prihvatiti da su neki neformalni kanali postali važni u širenju političkih poruka, ali da su postali i kanali kojima se izrazito snažno šire i lažne vijesti i teorije zavjere”, složila se Ivana Kekin, predsjednička kandidatkinja Možemo, koja naglašava kako njezina stranka ima etičke kodekse.

Ankete se danas ne provode samo na klasični način u medijima nego i na raznim društvenim mrežama, pa se o njihovim rezultatima piše i to utječe na javno mnijenje, kazala je Marija Selak Raspudić, navodeći slučaj "kandidata jedne stranke" koji postaje "najpopularniji jer su očito botovi radili" i pojavljuje se neprestano u medijima, a kada taj kandidat postaje i službenim kandidatom stranke, tada mu popularnost pada. Dodala je kako za uspješnu kampanju nije dovoljna samo uspješna kampanja na društvenim medijima, nego i tradicionalna kampanja i prisutnost u mainstream medijima. 

Arsen Bauk iz SDP-a, osvrčući se na Gongovu analizu o HDZ-ovim botovima, koje je uslijed naše reakcije Meta i uklonila, rekao da Hrvatska u Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe ima strog okvir financiranja promidžbe i stranaka, ali mu se čini da tijela koja to nadziru - to čine bez nekakvog promišljanja. "Kaznit će se netko ako zakasni predati izvještaj koji je inače točan, a za ovakve stvari koje su očite, reći će da nisu nadležni primjenjivati zakon", rekao je Bauk. 

Tatjana Holjevac, zamjenica Pravobraniteljice za djecu, osudila je korištenje djece u razne političke svrhe, no rekla da ne smatra da je svako izlaganje djece u političkim kampanjama negativno. "Smatramo da je važno da se i djeca  susreću s nositeljima vlasti, primjerice s gradonačelnicima, a to sudjelovanje bude na način koji je djeci prihvatljiv i razumljiv, na način da je djeci prihvatljiv i potiče njihov razvitak. Apeliramo na sve kandidate da se u svom djelovanju zalažu za podizanje kvalitete života djece i podizanje položaja djece u društvu, pritom da se poštuje pravo djece na privatnost", pojasnila je. 

"HAKOM ne nadzire digitalni sadržaj. Mi to ne možemo i nećemo raditi. Tu je ključna uloga pouzdanih prijavitelja, koje ćemo registrirati sukladno zakonu. Mi smo veza između tijela zaduženih za nadzor sadržaja i onih koji trebaju taj sadržaj ukloniti", naglasio je Domagoj Maričić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a.

“Hrvatska kasni s provedbenim zakonom o Aktu o digitalnim uslugama, Akt je stupio na snagu, svi zastupnici su ga dobili na stol. Nismo sigurni kako će on u Hrvatskoj funkcionirati - što će raditi DIP, što HAKOM”, kazala je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, dodavši kako je teško institucijama biti proaktivne, što je Gongova preporuka, jer im nedostaje kadra, znanja, imaju problem privlačenja kvalitetnih kadrova.

Milica Vučković, prodekanica s Fakulteta političkih znanosti, te članica ADMO-a i Fakta Politike, istaknula je kako su velike digitalne platforme pronašle podmukle načine kako zadržati našu pažnju, kako bolje reagirati i plasirati sadržaj koji je emotivan te vodi polarizaciji i radikalizaciji. Stoga je nužno regulirati velike platforme, ali i da regulatori aktivno vrše pritisak na platforme da ne rade samo u svrhu povećanja svog profita, nego da vode brigu i o javnom interesu, dobrobiti građana i građanki. 

"Pozdravljam sve preporuke koje ste naveli. Uloga DIP-a morala bi u izbornom procesu biti puno vidljivija i jača, a na profesionalnim medijima je da propituju", upozorila je Vučković.

Pozivi su bili upućeni svim klubovima i saborskim strankama i institucijama čije se djelovanje dotiče regulacije izbora. Državno izborno povjerenstvo se ispričalo nedostatkom vremena zbog obaveza oko pripremanja predsjedničkih izbora. Ispričao se i predsjednik Republike Zoran Milanović.

Izazovi u kampanjama u superizbornoj godini: Nove tehnologije i uloga institucija 15

chevron-right