Europska komisija sprema se odbiti pokušaj pod vodstvom SAD-a da izuzme privatni sektor iz prvog svjetskog međunarodnog ugovora o umjetnoj inteligenciji, istodobno se zalažući za što je moguće veće usklađivanje s Zakonom o umjetnoj inteligenciji EU-a.
Vijeće Europe, međunarodno tijelo za ljudska prava kojeg čine 46 zemalje članice, među kojima su i sve članice Europske unije, početkom 2022. osnovalo je Odbor za umjetnu inteligenciju kako bi izradio Okvirnu konvenciju o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava, prenosi Euractiv.
Obvezujući međunarodni ugovor, prvi takve vrste o umjetnoj inteligenciji, već se našao u nevoljama. Prvotni plan je bio da se takav dokument finalizira do ožujka, s ciljem da se usvoji na ministarskoj razini u svibnju. Stoga se mnoga otvorena pitanja moraju riješiti na plenarnoj sjednici, od 23. do 26. siječnja.
Jedno od najškakljivijih neriješenih pitanja odnosi se na područje primjene konvencije. U lipnju je Euractiv otkrio kako su se Sjedinjene Države, koje sudjeluju kao zemlja promatračica, zalagale za izuzeće tvrtki prema zadanim postavkama, prepuštajući zemljama potpisnicama da odluče hoće li odabrati uključiti privatni sektor. Ta je mogućnost još uvijek na stolu, što potvrđuje nacrt ugovora koji je Vijeće Europe objavilo 18. prosinca. Zemlje sudionice morat će odlučiti o različitim opcijama konsenzusom, a neke se odluke već očekuju na neformalnom sastanku sljedeći tjedan.
"Unija se ne bi trebala složiti s alternativnim prijedlozima koji ograničavaju opseg konvencije na aktivnosti unutar životnog ciklusa sustava umjetne inteligencije od strane ili u ime stranke ili dopuštaju primjenu privatnom sektoru samo putem dodatnog protokola ili dobrovoljnog izjave stranaka (opt-in),” stoji u informativnoj bilješci Komisije, koju je pribavio Euractiv.
U dokumentu se navodi da bi ovi prijedlozi prema zadanim postavkama ograničili opseg ugovora, "čime bi se umanjila njegova vrijednost i poslala pogrešna politička poruka da ljudska prava u privatnom području ne zaslužuju istu zaštitu”.
Izvršna vlast EU-a napominje kako bi ovaj pristup bio u suprotnosti s međunarodnim pravom koje zahtijeva poštovanje ljudskih prava od strane privatnih subjekata, a također ne bi uspio riješiti nedavne društvene izazove i regulatorne probleme izazvane razvojem sve moćnijih sustava umjetne inteligencije.
Kao rezultat toga, Komisija se želi usprotiviti svakoj formulaciji koja ne bi pružila potrebnu pravnu sigurnost i ostavila previše diskrecije potpisnicima o opsegu, budući da je namjera ugovora upravo postavljanje temelja ljudskih prava u vezi s umjetnom inteligencijom.
Komisija ima mandat za pregovore o međunarodnom ugovoru u ime zemalja EU-a u mjeri u kojoj se preklapa sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji, značajnim zakonodavstvom koje treba regulirati umjetnu inteligenciju na temelju njezine sposobnosti da uzrokuje štetu.
Prema pisanjima europskih medija, čini se da Bruxelles nema apetita da ugovor o AI-u nadilazi Zakon o AI-ju, čak i po pitanjima u kojima nužno ne postoji sukob, a konvencija je mogla biti mnogo ambicioznija, piše Euractiv.
Potpuno preklapanje međunarodnog ugovora s regulativom EU nije zadano budući da je prva namijenjena zaštiti ljudskih prava, dok je potonja namijenjena samo harmonizaciji tržišnih pravila EU-a prema tradicionalnom planu sigurnosti proizvoda.
Slično tome, budući da Zakon o umjetnoj inteligenciji zabranjuje određene aplikacije poput društvenog bodovanja za koje se smatra da predstavljaju neprihvatljiv rizik, Komisija se zalaže za proširenje tih zabrana na međunarodnoj razini putem moratorija ili zabrane jer bi to "povećalo dodanu vrijednost konvencije".
Jedina značajna iznimka u kojoj se čini da izvršna vlast EU-a želi ići dalje od Zakona o umjetnoj inteligenciji (ali još uvijek u skladu sa zakonom Unije) je podupiranje odredbe koja štiti zviždače u provedbi konvencije – one koju UK, Kanada i Estonija suprotstavili.
