Rezultati istraživanja Open Spending EU Coalition, kojim je obuhvaćeno 10 država članica Europske unije, a u kojem je za Hrvatsku sudjelovao Gong, otkrivaju da postoji značajan rizik od nepravilnosti, korupcije i gubitaka u načinu trošenja sredstava u iznosu od 672,5 milijardi eura iz Fonda za oporavak i otpornost.
Europska komisija tijekom prve dvije godine od uspostave Fonda nije postavila nikakve standarde transparentnosti u načinu na koji se sredstva troše. Međutim, nekoliko država odlučilo je samostalno osigurati transparentnost u trošenju sredstava, ali istraživanje pokazuje da to nije dovoljno za osiguravanje učinkovitog trošenja sredstava i maksimiziranja obećanih koristi koje bi mogle, i trebale, proizaći za zajedničko tržište i dobrobit građanki.
Prema istraživanju, od uključenih zemalja, Bugarska, Estonija i Litva objavljuju podatke u formatima koji su najpregledniji i najpretraživanije za građane i građanke. Te države objavljuju oko 80 posto podataka o potrošnji na investicije. Na dnu su, pak, Rumunjska i Češka, koje objavljuju samo oko 30 posto potrebnih podataka kako bi građani i tvrtke mogli razumjeti na što se novac troši, koliko se troši i tko ga dobiva. Hrvatska, koja u prosjeku objavljuje oko 60 posto podataka, nalazi se na sredini tablice, čime se definitivno ostavlja prostora za napredak.
Vlada Republike Hrvatske uspostavila je portal Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) na kojem objavljuje podatke o natječajima i dodjeli sredstava. Međutim, podaci o dodjeli sredstava nisu harmonizirani u smislu objave podataka o krajnjim korisnicima, niti su na portalu objavljeni rezultati svih zatvorenih natječaja, već je u nekim slučajevima potrebno tražiti informacije od nadležnih ministarstava.
Gong dugi niz godina zagovara transparentniju objavu podataka koji će biti lako pretraživi i dostupni javnosti. Kako bi iskoristile dio sredstava osiguranih Mehanizmom za oporavak i otpornost, države članice trebaju pripremiti vlastiti plan za oporavak i otpornost, koji je akcijski plan projekata, mjera i reformi. Uzimajući u obzir glavne ciljeve Mehanizma, u pripremi hrvatskog Plana oporavka i otpornosti, Vlada je posebnu pozornost pridala reformama i investicijama, osobito onima koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju, koje su okosnica Plana. Stoga, ključno je da takva sredstva dođu u prave ruke i da javnost zna točno u koje.
Istraživanjem su obuhvaćene Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, a detaljnije rezultate pogledajte u istraživanju.
