Važno je u sklopu medijske pismenosti staviti naglasak ne samo na one uključene u sustav obrazovanja, već i na medije kao bitne aktere ovog područja, što nužno zahtjeva rad na izradi sveobuhvatne strategije te stalnog poticanja stvaranja kvalitetnog sadržaja kojim se obrađuju teme medijske pismenosti. Ove je aspekte istaknula Ivana Pejić iz Kurziva - platforme za pitanja kulture, medija i društva na petim konzultacijama u okviru strukturiranog dijaloga na projektu Medijsko obrazovanje je važnno.MOV, održano 28. veljače 2023. na Zoom platformi, uz moderiranje Darije Jeger iz Hrvatskog debatnog društva.
Pomoću alata Mentimetar sudionici strukturiranoga dijaloga tijekom konzultacije odgovarali na pitanja što je za njih medijsko obrazovanje te što je medijska politika, a njihovi su odgovori na navedena pitanja ukazali su na to da bi medijsko obrazovanje, kao i medijska politika, trebali biti usmjereni na uspostavljanje okvira za razvoj planova i strategija suradnje javnih tijela s OCD-ovima i odgojno-obrazovnim institucijama na svim razinama obrazovanja – od vrtića do fakulteta, medija te strukovnih udruženja medijskih radnika.
Prema postojećim istraživanjima, u Hrvatskoj trenutačno ne postoje sveobuhvatne strategije posvećene medijskom opismenjavanju ni sigurnom korištenju novih medija, a nedostaje i mehanizama za poticanje proizvodnje medijskog sadržaja o temama iz područja medijske pismenosti i jasni ciljevi vezani za politiku medijske pismenosti. S obzirom na to, sudionici konzultacija upitani su o tome gdje vide prilike za uspostavljanje kvalitetnije suradnje udruga i strukovnih udruženja s odgojno-obrazovnim institucijama radi promicanja medijske pismenosti i medijskoga obrazovanja. Kvalitetne prilike za suradnju sudionici vide u obliku održavanja radionica, predavanja i sličnih aktivnosti udruga koje se bave medijskom pismenosti u vrtićima, školama i na fakultetima te u uključivanju mladih u odabir sadržaja medijske pismenosti o kojima žele više naučiti. Ipak, sudionici navode da se takva suradnja treba kontinuirano razvijati jer je postojeća suradnje javnih tijela s udrugama, strukovnim novinarskim organizacijama i medijima u provođenju projekata medijske pismenosti jako loša.
Neki od adekvatnih mehanizama poticanja medijske pismenosti koje sudionici prepoznaju su: organizacija aktivnosti privlačnih mladima, društveno korisno učenje u sustavu visokoga obrazovanja, uključivanje stručnjaka u radne skupine za izradu zakona i strategija vezanih za medijske politike, informiranje građana o temama medijske pismenosti te uspostavljanje platforme za komunikaciju između javnih tijela, odgojno-obrazovnih institucija i organizacija civilnoga društva na kojoj bi se potaknula rasprava o pitanjima medijske pismenosti. Financiranje projekata u području medijske pismenosti, prema mišljenju sudionika, također bi se trebalo poboljšati jer većina sudionika trenutno stanje smatra nedostatnim.
Većina sudionika smatra da je važno uspostaviti trajnu i sustavnu međuresornu suradnju prilikom formiranja javnih politika u području medijske pismenosti, a kao važne dionike u procesima donošenja medijskih politika koji utječu na medijsko obrazovanje vide Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agenciju za elektroničke medije, Vijeće za elektroničke medije, Agenciju za odgoj i obrazovanje, Sindikat novinara, medijske nakladnike i oglašivače, organizacije civilnoga društva te udruženja studenata.
S obzirom na ulogu koju ima Vijeće za elektroničke medije kao neovisno regulatorno tijelo u području elektroničkih medija u Republici Hrvatskoj, sudionici konzultacija imali su priliku dati prijedloge kako dodatno ojačati njegovu regulatornu ulogu, što je, prema njihovu mišljenju, moguće učiniti osiguravanjem kompetentnosti ljudi koji se nalaze na vodećim pozicijama Vijeća, kao i profesionalizacijom članstva i javnim pozivima te jačanjem njihove prisutnosti na društvenim mrežama.
U kontekstu poticanja proizvodnje medijskih sadržaja koji bi se bavili podzastupljenim temama iz područja medijske pismenosti, sudionici su istaknuli da se stanje može poboljšati ciljanim financiranjem i kontinuiranim financiranjem projekata koji se bave medijskom pismenosti, suradnjom s odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima se obrazuju budući medijski radnici, uvjetovanjem tema medijima koji se financiraju javnim sredstvima, educiranjem novinara te poticanjem produkcije sadržaja iz područja medijske pismenosti.
U zaključnome dijelu konzultacija sudionici su dobili priliku po važnosti rangirati preporuke za razvoj medijskoga obrazovanja u kontekstu medijske politike. Kao najvažnije istaknuli su održivo financiranje medijskih projekata koji promiču teme iz područja medijske pismenosti te zaključno istaknuli da je potrebno ugraditi medijsku pismenost u nacionalne obrazovne politike, razviti i usvojiti nacionalnu politiku medijske pismenosti, osnovati institucionalno tijelo za njezino provođenje te snažnije uključiti kritičko mišljenje i medijsku pismenost u obrazovne kurikule.
Konzultacijski sastanak organiziran je u sklopu projekta UP.04.2.1.06.0047 Medijsko obrazovanje je važno.MOV, sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost Gonga.
