Prihvaćeni Gongovi komentari: Ministarstvo znanosti i obrazovanja može kad hoće

20. siječnja 2023.
Prihvaćeni Gongovi komentari: Ministarstvo znanosti i obrazovanja može kad hoće 1
Kurs za Gong

Može se slobodno reći da smo krajem 2022. svjedočili pravome malome blagdanskom čudu:  javnom savjetovanju u koje se uključio velik broj organizacija, institucija i građana, a da pritom velika većina komentara nije odbijena temeljem unificiranih birokratskih obrazloženja. Tim više, na dio komentara je predlagatelj odgovorio koherentno, a neki od njih su čak i prihvaćeni!

Radilo se o savjetovanju o Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja do 2027. te pripadajućem akcijskom planu u kojem smo sudjelovali.  Trajanje javnog savjetovanja je bilo u skladu s minimalnim propisanim zakonskim rokom od 30 dana, (20.10. – 19.11.2022.), a izvješće o provedenom savjetovanju je objavljeno u roku od nešto više od mjesec dana (23.12.). S obzirom na doista velik broj zaprimljenih komentara, od kojih su mnogi bili kompleksni i zahtjevni, može se pohvaliti ekspeditivnost predlagatelja ovog dokumenta: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje je u relativno kratkom vremenu provelo javno savjetovanje na razini koja je iznad hrvatskog standarda.

Evo konkretnih rezultata proizašlih iz Gongovih komentara

  1. Izmijenjena srednjoročna vizija Nacionalnog plana temeljem našeg traženje da se uvrsti dio oko "aktivnog sudjelovanja u demokratskom društvu". Tako će srednjoročna vizija glasiti ovako:

„Godine 2027. sustav odgoja i obrazovanja bit će uključiv, kvalitetan i pravičan, koji aktivno potiče cjelovit razvoj svih osoba koje uče i osposobljava ih za svijet rada, nastavak obrazovanja, život u suvremenim uvjetima i aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu (dodano temeljem Gongova komentara).“

Ova promjena je važna jer je njome stvorena programska osnova za kvalitetnije zagovaranje (a nadajmo se i uvođenje) obrazovnih sadržaja koji su u fokusu Gongova rada, poput građanskog odgoja i obrazovanja te medijskog obrazovanja.

2) U kontekstu primjene digitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu tražili smo da se uključi dimenzija njihova kritičkog korištenja te da se u naziv cijelog područja uvede medijsko obrazovanje. Ovo je ishod:

„Svrha provedbe mjere bit će nadopunjena jasnijim opisom digitalnih kompetencija: Digitalne kompetencije podrazumijevaju kompetentno, kritičko (dodano temeljem Gongova komentara) sigurno korištenje i upravljanje digitalnim tehnologijama.“

Ovo rješenje nas ne može do kraja zadovoljiti jer umjesto da digitalnu te medijsku pismenost stavlja u odnos ravnopravnosti, ono elemente medijske pismenosti podređuje digitalnoj pismenosti. Vjerujemo kako je ipak važno da se država u nacionalnoj obrazovnoj politici ipak jasno opredjeljuje da učenje o digitalnim tehnologijama eksplicitno uključuje i njihovo kritično sagledavanje u društvenom, ekonomskom i političkom kontekstu.

3) U području obrazovanja odraslih smo uspjeli uvesti elemente društvenog i osobnog razvoja, dok je u originalnoj verziji ono bilo namijenjeno isključivo potrebama tržita rada.

Kako su prošli ostali komentari?

Unatoč određenom kvalitativnom iskoraku, daleko od toga da je i ovaj proces savjetovanja bio lišen standardnih hrvatskih praksi, što se vidi i u tretmanu naših ostalih komentara. Primjerice, zahtjev kompletne GOOD Inicijative usmjeren  ambicioznijem prepoznavanju građanskog odgoja i obrazovanja u sklopu ovog dokumenta je „primljen na znanje“ odgovorom kako je 2019. usvojen novi kurikulum međupredmetne provedbe (čime su valjda iscrpljene potrebe za daljnjim poboljašanjima?), a da će o osiguravanje kvalitete osigurati potporama iz Europskog socijalnog fonda. O tome kako se GOO dosada podržavao kroz ESF možete pročitati OVDJE, tako da nam nitko neće pretjerano zamjeriti određenu skepsu. Na komentar o potrebi da se temeljem analize razvije smislen sustav uključivanja OCD-a u osposobljavanje nastavnika, predlagatelj je odgovorio kako će se on: „...uzeti u obzir rilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.“ U redu MZO, uzet ćemo vas za riječ oko toga!

Nažalost, neki komentari su i ovoga puta zapravo ignorirani, poput upozorenja da daljnje financiranje STEM stipendija po istome obrascu ide protiv nalaza posljednje vanjske evaluacije. Također, na naš opći komentar kako predloženi akcijski plan zapravo ne donosi gotovo ništa novo u odnosu na  osnovni dokument (Nacionalni plan)  jer ne sadrži mjerljive ishode i aktivnosti, dobili smo odgovor koji se više-manje može svesti na sintagmu: „A tako se to radi i inače.“

Zaključno: MZO je pokazao da može kad hoće. Uz još nešto truda i boljeg planiranja, može to i puno bolje.

chevron-right