Stopama europskih zemalja: Kako izgleda građanski odgoj u Njemačkoj, Francuskoj i Austriji

15. studenoga 2022.
Kurs za Gong

Dok je Građanski odgoj i obrazovanje u njemački obrazovni sustav  uključen od samog osnutka države,i to na temelju ustava i temeljnih zakona, kao predmet u Francuskoj uveden je još 1996. godine, a u Austriji se predaje u školama od 1999., čime se učenice i učenici pripremaju za aktivno sudjelovanje u demokraciji, Hrvatska ni u 2022. godini ne pokazuje volju za sustavno i kvalitetno provođenje građanskog odgoja i obrazovanja. Pokazali su to rezultati rada Komparativna analiza institucionalizacije građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj i Njemačkoj, koju je istraživačica i profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Monika Pažur izradila za Gong.

Cilj komparativne analize je dobiti uvid u dobre primjere institucionalizacije građanskog odgoja u navedenim zemljama, koje bi koristile u razvoju i implementaciji Građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. 

Pregledom implementacije građanskog odgoja i obrazovanja u državama uključenim u komparativnu analizu, izuzev u Hrvatskoj, studentice i studenti na učiteljskim studijima i nastavničkim smjerovima sustavno su i kvalitetno educirani o ljudskim pravima i demokraciji,  čak postoje i studiji na kojima se učiteljice pripremaju za vođenje predmeta iz područja demokracije. S druge strane, u Hrvatskoj su organizacije civilnog društva te koje zagovaraju i rade na uvođenju građanskog odgoja u škole. Iako je ovaj utjecaj civilnog sektora itekako važan i nužan, neophodna je suradnja i volja nacionalnih i lokalnih vlasti kako bi se GOO sustavno, kvalitetno i dugotrajno "uselio" u škole.

U Njemačkoj znanstvenici tragaju za više centraliziranim načinima provedbe predmeta iz područja građanstva, u Austriji se teži profesionalizaciji učitelja za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja, a u Francuskoj se nastoji osigurati kvalitetu građanskog odgoja i obrazovanja unapređenjem inicijalnog obrazovanja učitelja. Ipak, u Hrvatskoj, u kojoj su učenici u najvećoj mjeri zakinuti za učenje o ljudskim pravima i demokraciji, najmanje se priča o Građanskom odnosu i obrazovanju, a s nacionalne razine ne dolazi nikakav poticaj za sustavnijim pristupom. 

Više od desetljeća Gong zagovara sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav. Prijeka je potreba da naš sustav i naše društvo odgaja aktivne i odgovorne učenice i učenike svjesnih vlastitih prava i odgovornosti što nam potvrđuju i porazni rezultati o stupnju razvoja demokracije u našim osnovnim i srednjim školama iz kojih vidimo koliko malo učenice i učenici imaju znanja o demokraciji, a nastavnice i profesorice se ne osjećaju educirano, pripremljeno i kompetentno za podučavanje o demokraciji. Premda je iznimno važno da se Građanski odgoj i obrazovanje uvede u što već broj lokalnih sredina i škola, još je važnije da se ta aktivnost uvede planirano, kvalitetno i održivo.

Preporuke iz Gongove analize: 

  1. Učenicima viših razreda osnovnih škola i učenicima srednjih škola omogućiti stjecanje znanja, vještina i stavova iz područja građanskog odgoja i obrazovanja putem školskog predmeta. Komparativna analiza ukazuje na veliki značaj toga da se sadržajima iz područja građanskog odgoja i obrazovanja omogući pristup u godišnjem planu i programu rada u višim razredima osnovnih škola te u srednjim školama. Mogu se iskoristiti primjeri drugih država uključenih u ovu analizu (npr. Austrija), koje kako ne bi povećavale satnicu u osnovnoj školi, su građanski odgoj i obrazovanje povezale s već postojećim predmetima, kao na primjer s povijesti.
  2. Izraditi kurikulum provedbe izvannastavne aktivnosti građanski odgoj i obrazovanje na nacionalnoj razini. Potrebno je donijeti nacionalni program provedbe građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti koji će biti baza za provedbu sustavnog i kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja, što u ovom trenutku nije slučaj u Hrvatskoj u kojoj su lokalne zajednice na svoju inicijativu počele razvijati programe građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti diljem Hrvatske. Nacionalni program provedbe građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti bio bi temelj za organizaciju stručnih usavršavanja, pripremu projekta organizacija civilnog društva kao i pripremu materijala za učitelje.
  3. Stvoriti uvjete za studij kojim će se osobe pripremati za predavanje predmeta građanskog odgoja i obrazovanja. Potrebno je izraditi kompetencijski okvir te potom razviti studij za učitelje građanskog odgoja i obrazovanja ili u postojeće studije uklopiti kurikulum, kojim će se ostvarivati taj kompetencijski okvir.
  4. Osnažiti nacionalnog aktera za stručno usavršavanje u području građanskog odgoja i obrazovanja za pružanje kvalitetnih i kontinuiranih usavršavanja za učitelje u ovom području, za sve teme koje se putem građanskog odgoja i obrazovanja mogu raditi u učionicama. Potrebno je osnažiti Agenciju za odgoj i obrazovanje da razvija brzu i kontinuiranu dvosmjernu komunikaciju s učiteljima i nastavnicama koje provode Građanski odgoj i obrazovanje. 
  5. Osnažiti nacionalnog aktera za stručno usavršavanje u području građanskog odgoja i obrazovanja za brzo i kontinuirano produciranje materijala i širenje primjera dobre prakse za implementaciju građanskog odgoja i obrazovanja u učionice. Agencija za odgoj i obrazovanje bi na svojim Internet stranicama trebala razvijati portal edukativnih materijala i primjera dobre prakse.
chevron-right