Akcijski plan bez previše akcije za provedbu inicijative Partnerstva za otvorenu vlast

Izvor: OpenGovPartnership.org

Hrvatska, kao jedna od 77 država članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast od njenih početaka 2011. godine, podupire načela transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja prednosti novih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama  bila učinkovitija i odgovornija. Gong je od početka uključen u rad Savjeta inicijative partnerstva za otvorenu vlast zaduženog pratiti provedbu plana. Odnos snaga u Savjetu je 15 državnih i lokalnih tijela nasuprot deset predstavnika udruga i dvije neovisne institucije. Ovo je četvrti akcijski plan, a izdvojit ćemo najprije one aktivnosti čiju je provedbu moguće neposredno mjeriti kroz konkretne pomake koji bi se tijekom provedbe Akcijskog plana do 31. prosinca 2023. godine trebali dogoditi.

Akcijski plan podijeljen je u šest tematskih cjelina: transparentnost, borba protiv korupcije, otvorenost, unaprjeđenje sudjelovanja građana u procesima izrade i praćenja provedbe javnih politika, provedbu Partnerstva za otvorenu vlast u lokalnim i regionalnim jedinicama te održivost same inicijative.

Na temu transparentnosti Ministarstvo financija obvezalo se na povećanje vidljivosti i upotrebe baze podataka o izvršenim plaćanjima  s jedinstvenog računa državnog proračuna, pravovremeno objavljivanje prijedloga državnog proračuna s obrazloženjima u otvorenom formatu (excel i word), pravovremeno i kontinuirano objavljivanje mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivanje izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, kao i povećanje transparentnosti proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) u svojoj bazi za nadzor financiranja političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma već objavljuje financijska izvješća referendumske aktivnosti za nadzor kojih je obvezana Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma iz ožujka 2019. godine. Dodatno, do ožujka 2023. DIP bi trebao uspostaviti Evidenciju referendumskih inicijativa na nacionalnoj i nižim razinama.

Ured za udruge Vlade RH nositelj je mjere unaprjeđenja transparentnosti djelovanja i financiranja projekata organizacija civilnog društva gdje je plan do prosinca 2023. izraditi novi informacijski sustav i uspostaviti javnu bazu podataka ugovorenih i financiranih projekata uz godišnje izvještaje o financiranim programima organizacija civilnog društva.

Ministarstvo kulture obvezalo se do rujna 2023. donijeti novi Zakon o medijima i unaprijediti zakonske odredbe u vezi s objavom vlasništva medija i izvora financiranja. Do kraja 2023. akcijski plan predviđa da će Ministarstvo kulture provesti i aktivnost uspostave sustava provjere medijskih činjenica.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva obvezao se akcijskim planom do prosinca 2023. unaprijediti Središnji registar državne imovine, jer trenutno ne postoji središnje mjesto koje bi omogućavalo učinkovit i transparentan uvid građana u imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske.

Tematska cjelina Transparentnost predviđa i aktivnosti kojima se jača odgovornost na razini trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Mjere u okviru tematska cjelina Borba protiv korupcije usmjerene na edukaciju i informiranje o zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti (tzv. „zviždača“), a kao konkretna mjera koja bi generalno unaprijedila normativni okvir za suzbijanje korupcije navedena je izrada Zakona o lobiranju. Ministarstvo pravosuđa i uprave najavilo je izradu ovog zakona do travnja 2023. godine.

Tematska cjelina Otvorenost ima samo jednu mjeru, kontinuirano otvaranje podataka za što je, kroz aktivnosti operativne i tehničke podrške tijelima javne vlasti u objavi otvorenih setova podataka, zadužen Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Tematska cjelina Uključivanje građana i zainteresirane javnosti u procese izrade i praćenja provedbe javnih politika također ima samo jednu mjeru – unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću, u okviru koje bi Ured za zakonodavstvo trebao kontinuirano ažurirati bazu podataka o sastavima radnih skupina za izradu nacrta zakona i drugih propisa i akata, kao i sastav drugih povjerenstava i radnih tijela.

Kroz tematsku cjelinu o širenju inicijative Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i regionalnoj razini, najavljeno je pokretanje novih portala otvorenih podataka gradova, županija i općina, a održivost inicijative u Hrvatskoj, gdje je ovo već drugi akcijski plan koji se donosi sa zakašnjenjem, a za razdoblje od 2017. do 2020. nismo ga niti imali, predviđene su edukativne i informativne aktivnosti.

Edukativne i informativne bit će i aktivnosti Hrvatskog sabora u provedbi mjere otvorenosti i transparentnosti. Naime, mogućnost uključivanja građana u sudjelovanje u procesima odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika, Sabor planira otvoriti kroz edukaciju osmoškolaca, srednjoškolaca, studenata i građanstva kako koristi postojeće mehanizme Službe za građane Hrvatskog sabora. Mehanizme čija je slaba učinkovitost dosadašnjom praksom već višestruko utvrđena i vidljiva iz Godišnjih izvještaja ove službe. Tijekom 2021. primili su preko tisuću upita, primjedbi i kritika građana koje su proslijedili na odgovarajuće adrese i time ispunili svoju dužnost.

Gong je od Sabora tražio malo ambiciozniji pristup; da otvori sjednice radnih tijela i onom djelu javnosti koja nije u mogućnosti prisustvovati im uživo u Zagrebu, tako što će objavljivati prijenos sjednica radnih tijela na YouTube kanalu Sabora, i tako što će početi objavljivati zapisnike tih sjednica kako bi javnost bila informirana o tome tko na njima sjedi, što govori i kako glasa.

Upozoravale smo, a što je tematizirano i u najnovijem izvješću o vladavini prava Europske komisije, kako Sabor mora osigurati objavu poimeničnih rezultata glasanja na plenarnim sjednicama i u izvanrednim okolnostima kada se glasa ručno. Unaprjeđenju otvorenosti i transparentnosti Hrvatskog sabora mjere koje smo predlagale sigurno bi, uz šetnje Saborom i edukacije o korištenju Službe za građane koja u Saboru služi kao centar za posjetitelje i edukativni centar, doprinijele većoj uključenosti građana u procese donošenja konkretnih odluka.

Činjenicu da aktivnosti koje u većini parlamenata zapadnih EU zemalja predstavljaju dio redovnog turističkog obilaska, Hrvatski sabor navodi kao mjere kojima će unaprijediti svoju transparentnost i otvorenost, možemo protumačiti samo kao potpunu nezainteresiranost Sabora da unaprijedi svoju komunikaciju s građanima, i otvori im se kao institucija putem koje mogu ostvariti svoja prava na sudjelovanje u procesu odlučivanja, ili barem biti pravovremeno informirani o odlukama koje se donose.

Leave a Comment!