Saborski Poslovnik po mjeri zastupnika, ali ne i građana koji su ih birali

09. lipnja 2022.
Izvor: Sabor.hr

Poslovnik Hrvatskog sabora, Ustav ili Biblija, kako komu već drago, za svih 151 zastupnika sastoji se od 296 članaka kojima se reguliraju unutarsaborski odnosi, ali i odnosi s Vladom i drugim državnim institucijama. Trenutačno je snazi bezmalo devet godina star Poslovnik, apstrahiramo li sitne tehničke izmjene pod pritiskom pandemije, a kako stvari stoje i interes stranačkih klubova pokazuje novome, modernijemu, inoviranu, otvorenijem i pristupačnijem javnosti nije se skoro nadati.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković (HDZ) još 2020. godine najavio je sveobuhvatnu izmjenu Poslovnika: „Slažem se i još jednom ponavljam, kada ovo završimo, kada uspostavimo sada novi Poslovnik s ovom izmjenom koja je vezana za epidemiološku situaciju da otvorimo raspravu, možemo formirati možda čak i jednu radnu skupinu ili zadužiti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav da krene raditi na izmjenama Poslovnika u smjeru efikasnijeg i kvalitetnijeg rada, svakako”.

I onda, novinar, domaći obični, po praktički posvemašnjem ukidanju epidemioloških mjera, krene tragom te najave šefa parlamenta i priupita predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Dražena Bošnjakovića (HDZ) događa li se što po tom pitanju da bi se ispostavilo da od toga za sada ništa jer, čini se, zastupnicima je sasvim dobro i prilično lagodno žive (i nešto manje rade) i s ovakvim Poslovnikom.

Naime, na pitanje priprema li se najavljena izmjena Poslovnika, Bošnjaković nam je odgovorio kako je kao predsjednik Odbora za Ustav poslao klubovima okružnicu da pošalju svoje prijedloge za izmjenu parlamentarnih pravila, ali da je na njegov poziv odaziv bio slab. „Promjena Poslovnika očito nije u fokusu zastupnika”, zaključio je Bošnjaković.

Zastupnicima je očito sasvim dobro, međutim, da javnost sa zastupnicima i Saborom nije baš najsretnija redovito pokazuju baš sva istraživanja javnog mišljenja u kojim je hrvatski parlament, među svim sondiranim institucijama, najslabije ocijenjen – kilavom dvojkom. Gong je u suradnji s partnerima projekta Parlametar sudjelovao i u regionalnom istraživanju otvorenosti zakonodavne vlasti koje je usporedilo parlamente u šest zemalja: Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji gdje je Sabor zauzeo tek 4. mjesto

Parlamenti diljem svijeta ulažu sve veće napore kako bi svoje djelovanje približili građanima i građankama, osobito imajući u vidu tehnološke inovacije koje to omogućuju uz vrlo male financijske troškove. Istine radi, i Hrvatski je sabor tijekom pandemije uveo mogućnost sudjelovanja na sjednici putem videopoziva i uveo Youtube prijenose sjednica odbora i drugih radnih tijela, ali ne kao pravilo nego kao izuzetak kada je riječ o temama od velikog javnog interesa, i to isključivo zbog epidemioloških razloga, a ne zbog potrebe uvida javnosti u sve aspekte rada parlamenta i njegovih tijela.

Premda bi se one najvažnije, esencijalne, supstancijalne rasprave o pojedinim zakonima i drugim regulacijskim aktima trebale voditi upravo na odborima, a politički pečat se davati na plenarnoj sjednici, praksi ignoriranja rada odbora svoj su obol dali i mediji koji su, vrlo je izgledno, politiku nepovratno pretvorili u  infotainment, trčeći za clickbaitovima i soundbiteovima, a zanemarujući srž teme o kojoj se raspravlja, a koja se nerijetko ozbiljno reflektira na živote građana. Grijeha nisu lišeni ni zastupnici jer od pet radnih dana u tjednu, oni startaju tek u srijedu, jer za njih ponedjeljak i utorak u pravilu ne postoje, pa se dogodi da taj dan zasjeda i po desetak odbora tako da mediji, sve da su i voljni pratiti ih, fizički ne stignu, uz istodobno zasjedanje plenarne sjednice.

Čelnik najjače oporbene stranke Peđa Grbin smatra da problem nije u Poslovniku nego u njegovoj primjeni u praksi, podsjetivši da su vladajući odbili prijedlog njegove stranke da se na saslušanje pozove ministar zdravstva Vili Beroš. Ipak, suglasan je da treba uvesti javnost rada svih radnih tijela kako bi svi građani, zainteresirana javnost i mediji imali uvid u rasprave jer za to danas postoje tehnički uvjeti.

Apelira i da se umjesto aktualnih prijepodneva na kojima saborski zastupnici ispituju Vladu, umjesto četiri puta godišnje na što se sada svelo, to propitivanje modernizira po uzoru na Question Time u Velikoj Britaniji. Neka se broj pitanja članovima Vlade smanji, ali neka svaki mjesec imamo 'aktualac', predlaže Grbin. Traži i da se rezultata glasanja u Saboru, ali i na odborima poimenično izlistaju u 'real timeu', ali i da se sjednice odbora snimaju i daju na uvid javnosti umjesto suhoparnih zapisnika. Smatra i da se broj radnih tijela treba smanjiti, kojih ima više od trideset, a ovlasti im se nerijetko preklapaju. I ne manje važno, nerijetko služe za uhljebljivanje vladajućih jer čelno mjesto radnog tijela nosi i veću plaću.

Izostanak prijenosa radnih tijela, zapisnika, instantnog objavljivanja tko je kako glasao u saborskim službama uglavnom pravdaju nedostatkom kadra tako da i ovim površnim pregledom možemo zaključiti da je saborski Poslovnik rađen prvenstveno za zastupnike i njihove potrebe, a manje za građane koje predstavljaju.

chevron-right