Zajednička europska perspektiva: Kvalitetnim novinarstvom i osnaživanjem građanki protiv dezinformacija

19. svibnja 2022.
Zajednička europska perspektiva: Kvalitetnim novinarstvom i osnaživanjem građanki protiv dezinformacija 1
Foto HINA/ Tomislav Pavlek/ tp

Dezinformacije se ne mogu suzbiti isključivo regulacijom i zakonima, nužno je osnaživati medije i novinarke, ulagati u kvalitetno i nezavisno novinarstvo te demokratsku političku kulturu, medijsku i digitalnu pismenost građana i građanki Europske unije, zaključak je Gongove konferencije "Europske perspektive: Utjecaj dezinformacija na zdravlje demokracije i digitalno okruženje", koja se održala danas u okviru projekta Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom.

Dorota Głowacka, odvjetnica Panoptykona, i Jan Penfrat, analitičar Europske mreže za digitalna prava (EDRi), koji su se posljednje dvije godine intenzivno bavili zagovaranjem progresivnije verzije Zakona o digitalnim uslugama, pojasnili su kako će regulacija velikih digitalnih platformi utjecati na živote građana i građanki Europe. 

“Građani će moći razumjeti kako radi generiranje sadržaja, dobit će uvid kako radi sustav preporuka, ali je i dalje premalo mogućnosti da utječu na poslovne modele velikih platformi poput Facebooka, Instagrama, Twittera…Mediji su taoci big tech platformi i distribucije njihovog sadržaja. Umjesto da ovisite o sustavu preporuka, bilo bi dobro da možete izabrati drugog pružatelja usluga kojem vjerujete, primjerice BBC”, kazala je Głowacka.

“Ovo je mnogo više od problema tehnologije. Ovdje se radi i o filozofskom i psihološkom i političkom pitanju. Problem je sistemski. Moć platformi je u rukama milijardera. Nikada ranije nije postojala mogućnost da svatko na svijetu 24 sata dnevno slobodno dijeli svoj sadržaj na Internetu, ali to se događa na platformama. I one danas usmjeravaju političku diskusiju. Instagram i Facebook prvotno nisu bili namijenjeni za politička oglašavanja, a sada se kampanje vode upravo tamo”, dodao je Penfrat.

Nužno je izgraditi okvir u kojem će građanke imati mogućnost birati sadržaj na internetu i razumjeti kako do njih sadržaj stiže, tko stoji iza njega, kako ga kritički sagledati - složili su se okupljeni. Međutim, naglašeno je kako uz regulaciju big techa, nužno je graditi otpornost društva i demokracije na ekspanziju dezinformacijskih narativa. 

“U zemljama koje ne ulažu u medijsku pismenost djeca ne poznaju vijest kao format. Mnogi mladi danas ne prave razliku između informacije koju prenosi medij ili bilo koji YouTuber. Influencers postaju nove medijske osobe. Mladi danas rat u Ukrajini prate na Tik Toku. Mediji su žrtva cijelog procesa digitalizacije i zvijeri dezinformacije, ali su i sudionici. Isto tako, trebamo kao društvo izabrati da nam je važno osnaživati nezavisnost i slobodu medija, raditi na procesu profesionalizacije medija. Regulacija može učiniti puno, ali potrebno je graditi i demokratsku političku kulturu i jačati otpornost medija na pritiske - dezinformacije, lažne vijesti, ekonomske… Nužno je stvoriti kapacitete za otpornost društva, odgovori trebaju biti brži, problemu moramo pristupiti s različitih aspekata”, naglasila je Marijana Grbeša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i istraživačica na Pro-fact projektu.

Lauri Tierala, programski direktor Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), istaknuo je kako je upravo zbog svega navedenog suzbijanje dezinformacija jedan od prioriteta Europske komisije.

EDMO je osnovan prije dvije godine, trenutno je 8 media hubova na području EU koji okupljaju stručnjake i stručnjakinje iz različitih područja koji_e zajedno rade da bi razumjeli i pokušali suzbiti dezinformacijske narative. Do početka 2022. želimo pokriti multidisciplinarnim hubovima cijelu Europu”, rekao je. 

Maja Sever, iz Sindikata novinarki Hrvatske, Karina Stasiuk-Krajewska, iz Sveučilišta društvenih znanosti Poljska (SWPS) i CEDMO huba, Ieva Ivanauskaitė, DIGIRES i Delfi.lt, Ana Brakus, Faktograf, Mato Brautović, Sveučilište u Dubrovniku i Pro-fact, te Dražen Hoffmann iz Gonga na drugom panelu “Kako osnaživanjem medijskog ekosustava unaprijediti demokraciju?” fokusirali su se na ulogu novinarki, fact-checkera, tehnologije i njihove uloge u borbi za opće dobro.

"Novinarke trebaju biti svjesni što je informacija i zašto je važna za javni prostor, a ne se voditi isključivo onime za što publike pokazuju najveći interes. Treba nam nova definicija novinarstva i očekivanja publike. Klasičan novinar je onaj koji pruža informacija, očekivanja publike su da je ta infornacija točna i provjerena, dok publike sada očekuju navigatore koji će im pomoći da se snalaze u medijskom prostoru. Posao je novinarki da stvari stavi u kontekst", rekla je Karina Stasiuk-Krajewska, iz Sveučilišta društvenih znanosti Poljska (SWPS) i CEDMO huba.

"Granice između razumijevanja sadržaja danas je vrlo zamagljena. Dezinformacije pronalaze nove metode maskiranja u informacije. Stoga, osim jačanja medija, profesionalizacije struke, implementiranja medijske pismenosti, moramo osigurati i sufinanciranje novinarstva u javnom interesu", objasnio je Dražen Hoffmann iz Gonga i član Pro-fact tima.

"Svi mi moramo raditi jače, svi mi imamo svoju ulogu - od institucija preko medija do javnosti", zaključio je.

Grbeša je upozorila na anatomiju dezinformacijskih svemira na društvenim mrežama.

“Projekti poput Pro-facta daju nam uvid u psihologiju dezinformacijskog svemira i populistički diskurs, koji je univerzalan - elite protiv običnih ljudi. Takvi narativi postaju sve intenzivniji kako je tema važnija. Nećemo to riješiti tehničkom regulacijom big techa, trebamo raskrinkati narrative, zato su ovakva istraživanja i projekti važni”, zaključila je. 

Konferencija se organizira u okviru multidisciplinarnog projekta “Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom”, čiji je nositelj Gong. Projekt istraživanjem, podizanjem svijesti i jačanjem kapaciteta sveobuhvatno pristupa društvenom, političkom i zdravstvenom problemu širenja COVID-19 dezinformacijskih kampanja, zajedno s partnericama Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilištem u Dubrovniku, Faktograf.hr-om, Fakultetom elektrotehnike i računarstva te suradnicama Hrvatskim novinarskim društvom (HND) i Sindikatom novinarki Hrvatske (SNH).

Cijeli prijenos konferencije možete pogledati ovdje:

Zajednička europska perspektiva: Kvalitetnim novinarstvom i osnaživanjem građanki protiv dezinformacija 2
Zajednička europska perspektiva: Kvalitetnim novinarstvom i osnaživanjem građanki protiv dezinformacija 13
chevron-right