Čiji su mediji: financiranje medija iz proračuna

17. ožujka 2022.

Čiji su lokalni mediji – pitanje je postavljeno na tribini šibenskog portala Tris, a gdje smo predstavile prve rezultate istraživanja koje je Gong proveo u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom o financiranju medija iz proračuna. Usluge promidžbe i informiranja koje se proračunskim novcem plaćaju u pravilu podrazumijevaju afirmativno izvještavanje o radu lokalnih vlasti, kako stoji u ugovorima koje su gradovi i općine u četiri županije obuhvaćene istraživanjem potpisivali s medijima, ali i drugim ponuditeljima.

Rezultate Gongovog i HND-ovog istraživanja prezentirala je Gongova stručnjakinja za digitalne alate Melisa Skender. Na temelju podataka skupljenih slanjem upita o troškovima usluga medija u 4 županija (Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka, Osječko-Baranjska, Primorsko-goranska i Grad Zagreb) je provjereno kako se ta sredstva koriste te pod kojim kriterijima se dodjeluju. 

Preliminarni podaci pokazuju da su to najviše marketinška sredstva, koja se dodjeluju na temelju promijenjivih i nejasnih kriterija, što medije čini izloženima svakoj smjeni na vlasti. Pritom su česti dobitnici tih sredstava Novi list, Večernji list te Hanza media, koji imaju veliki broj regionalnih izdanja - Večernji list i Hanza media su pomoću njih dobili svaki preko pola milijuna kuna, a Novi list je dobio gotovo 4 milijuna kuna tijekom 2020. i 2021. godine. Time se uvelike oduzimaju financijska sredstva manjim lokalnim medijima, koji su već ionako tržišno iscrpljeni.

Dodatno, značajni iznosi dodjeljuju se obrtima i tvrtkama koje ne postoje u upisniku medija, a prodaju medijske usluge, istaknula je Skender i dodala kako je krajnji cilj istraživanja da se ti podaci ne moraju pojedinačno tražiti, već da se proaktivno objavljuju u takvom formatu koji omogućuje svim građanima i građankama da ih mogu pregledati.

S tim su se nalazima složili i ostali sudionici i sudionice, koji su raspravljali o svojim iskustvima s utjecajem na lokalne medije. “Mediji ovise o lokalnim natječajima za financiranje, kao i o natječajima Agencije za elektroničke medije, pa postoji određeni strah od gubitka te potpore”, rekla je Davorka Blažević, glavna urednica novinarskog portala Tris, pozivajući novinare i novinarke da budu hrabriji i ujedinjeni u svom djelovanju.

“Pritom svi mi iz lokalnih medija znamo tko je tko te tko je skloniji surađivati s vlašću - takvi imaju više sredstava, veće plaće, žive komotnije i lakše. I njih uopće neće zanimati priče o zaštiti integriteta novinara i struke’, kazala je glavna urednica Trisa, komentirajući da i sami mediji mogu biti suučesnici takvog sustava.

Umjesto da direktno pritišću lokalne medije, lokalni političari prvenstveno na njih gledaju kao na osobno sredstvo, koje je tu da piše isključivo pozitivno o njima i da hvale sve što naprave. A kad to ne rade, onda mediji znaju dobiti i tužbe s ogromnim novčanim iznosima, kojima nije cilj da se isplate, već da zastraše redakciju kako ona ne bi više ništa pisala o pojedinim političarima, rekao je o svojim iskustvima Marko Podrug, glavni urednik portala Šibenik IN

O pritiscima na lokalne medije govorila je i i Maja Sever, novinarka HTV-a i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH), istaknuvši da su hrvatski lokalni mediji povezani s jedinicima lokalne samouprave te ovise o njihovim javnim sredstvima za financiranje svojeg rada. Samim time su stalno u strahu da će nečime izgubiti tu financijsku potporu - što smanjuje slobodu njihova djelovanja. 

“Izvor leži u sustavu gdje ne postoje povjerenstva zadužena za raspodjelu javnih sredstava, na temelju objektivnih kriterija. Medijima se moraju dodjeljivati javna sredstva putem jasno reguliranih natječaja. Samo uvođenje strožeg reguliranja postupka financiranja medija javnim sredstvima može lokalne političare potaknuti na to”, kazala je Sever.

Pogledajte cijeli panel OVDJE.

chevron-right