Od 333 zakona za tek 3 postoje podaci o glasovima zastupnica i zastupnika

19. siječnja 2022.
Foto: Hrvatski sabor

Kada se demokracija suoči sa sveobuhvatnom krizom poput COVID-19, za njeno je zdravlje nužno da svi budemo odgovorni, od građana i građanki do političara i političarki na vlasti. Nasuprot tomu, Hrvatski sabor jedini je parlament u EU koji već dvije godine ne objavljuje poimenične rezultate glasanja zastupnica i zastupnika koristeći korona krizu kao izliku, a poštivanje epidemioloških mjera kao opravdanje.

Od 333 zakona u X. sazivu, za samo tri su objavljeni poimenični rezultati glasanja, i to uslijed inzistiranja i ustrajanja određenih oporbenih zastupnica i zastupnika. Radi se o prijedlogu dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost zastupnice GLAS-a Anke Mrak Taritaš, o izmjenama Zakona o obnovi nakon potresa te posljednjim izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Način na koji se rad Hrvatskog sabora prilagođava epidemiološkim mjerama od početka korona krize zanemaruje osnovne demokratske standarde. Na to je ukazao i Ustavni sud kada je odredbe Poslovnika o ograničenju broja zastupnika koji mogu sudjelovati na plenarnim sjednicama proglasio neustavnima. Tom prilikom Ustavni sud je podsjetio kako su zastupnice i zastupnici izabrani predstavnici građanki i građana koji u svojem djelovanju i odlučivanju nisu vezani ni stavovima stranke niti kluba zastupnika.

Iz poimeničnih rezultata glasanja na vrlo ograničenom uzorku od tri zakonska prijedloga može se doznati da koalicijski partneri vladajućeg HDZ-a nisu propustili niti jedno od objavljena tri glasanja, dok je HDZ-ov zastupnik Stipan Šašlin propustio dva od tri.

Niti na jednom od tri glasanja nije se pojavilo 14 zastupnika_ica među kojima prednjače Socijaldemokrati i Domovinski pokret.

Epidemija je ozbiljno narušila demokratske standarde u radu hrvatskog parlamenta. Dok se cijeli svijet prilagodio online životu, Hrvatski sabor tvrdi kako je to neizvodljivo. Neprihvatljivo je da Sabor od ožujka 2020., i proglašenja pandemije, javnosti uskraćuje ključnu informaciju o radu zastupnica i zastupnika skrivajući se iza epidemioloških mjera i manjkavosti sustava elektroničkog glasanja predviđenog samo za Sabornicu. 

Naime, za demokratske je političke sustave ključna otvorenost i transparentnost svih procedura donošenja političkih odluka i promjena, pa tako i glasanje o zakonima. Iako su oporba i pojedini političari u Saboru uspješno osigurali transparentnost glasanja za spomenuta tri zakonska prijedloga, takve aktivnosti ne bi trebale biti isključivo obaveza pojedinaca, već svih izabranih političara. Izabrani političari samostalno trebali težiti promoviranju i poticanju transparentnosti procedura donošenja zakona neovisno o svojoj pripadnosti vladajućoj koaliciji li opoziciji, jer time direktno potiču rast snage, otpornosti i održivosti demokracije, pogotovo u ovim zahtjevnim i teškim pandemijskim vremenima. 

Gong već dvije godine, uvažavajući pandemijske uvjete rada, poziva na izmjene Poslovnika koje bi omogućile objavu svakog poimeničnog glasa i prilikom ručnog glasanja, kad Sabor ne koristi elektronički sustav. Pozivale smo da digitalizacija Hrvatskog sabora omogući i redovan prijenos sjednica radnih tijela Sabora, i da to bude obaveza koja ne ovisi samo o dobroj volji predsjednika tijela kao sada. Putem kampanje „Korona nije opravdanje“ i dalje pozivamo građanke i građane da se pridruže i pišu Saboru da imamo pravo znati kako je glasala pojedina zastupnica ili zastupnik i koliko su aktivni kao članovi saborskih radnih tijela.

Gong je korisnik operativne potpore – strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu CERV programa Europske komisije.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

chevron-right