Sve što vas zanima o nadlolazećim izborima na jednom mjestu.
KOGA BIRAMO NA LOKALNIM IZBORIMA?
Lokalni izbori su izbori za članove i članice općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i zbori za općinske načelnice, gradonačelnike i županice te njihove zamjenike.
U nekim gradovima i općinama provodit će se i izbori za vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti/kotareva, takozvani izbori za mjesnu samoupravu.
TKO MOŽE GLASATI NA LOKALNIM IZBORIMA?
Pravo glasati na lokalnim izborima imaju svi hrvatski državljani i državljanke s navršenih 18 godina života. Glasati mogu isključivo na mjestu svog prebivališta. Također, pravo glasa imaju punoljetni državljani i državljanke drugih EU članica koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj.
KAKO GLASAJU EU DRŽAVLJANKE U RH?
Državljani drugih EU zemalja mogu birati i kandidirati se za članove predstavničkih tijela, no ne mogu birati ili se kandidirate za izvršna tijela – oćinsku načelnicu, gradonačelnika i županicu te njihove zamjenike.
Kako bi mogle glasati potrebno se prethodno registrirati. Više o proceduri nađite u Gongovim uputama.
KAKO GLASAJU BIRAČI KOJI SU PRIPADNICE NACIONALNIH MANJINA?
Birači pripadnici i pripadnice nacionalnih manjina glasaju za iste liste i kandidate kao i sve biračice. Dodatno, imaju pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnicu, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, u onim jedinicama u kojima pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje 5%. Pravo glasa imaju samo biračice i birači pripadnici manjina koji imaju prebivalište u toj jedinici.
Isto vrijedi i za pripadnike/ce hrvatskog naroda u predstavničkom tijelu jedinice u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva.
MOŽE LI BIRAČ_ICA SVOJIM POTPISOM PODRŽATI VIŠE KANDIDACIJSKIH LISTI ODNOSNO KANDIDATURA?
Birač_ica može svojim potpisom podržati više kandidacijskih lista odnosno kandidatura unutar svoje jedinice.
Osobe u samoiolaciji i izolaciji zbog Codid -19 mogu podržati željene kandidate ispunjavanjem obrasca za skupljanje potpisa i dostavljanjem skenirane verzije predlagatelju liste. Više pronađi u uputi DIP-a.
ČLANSTVO U BIRAČKIM ODBORIMA
Birački odbor čine predsjednica, potpredsjednik i osam članica. Četiri člana biračkog odbora određuju većinske političke stranke, a četiri članice oporbene političke stranke, sukladno stranačkom sastavu predstavničkog tijela pojedine jedinice.
Građani i građanke zainteresirani za rad u biračkom odboru trebaju se javiti političkim strankama koje ih mogu imenovati ili nadležnom izbornom povjerenstvu za funkcije predsjednika i potpredsjednika biračkog odbora.
ŠTO JE IZBORNA PROMIDŽBA?
Izborna promidžba ili kampanja je skup radnji koje poduzimaju sudionici izborne promidžbe u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima.
Sudionici izborne promidžbe su kandidati, nositeljice kandidacijskih lista grupe birača_ica (tzv. nezavisni kandidati), i političke stranke
Premda promidžba kandidata i kandidatkinja počinje puno prije izbora, službena kampanja počinje danom objave zbirnih lista, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora. Nepravilnosti vezane za izbornu promidžbu trebaju se prijaviti nadležnom općinskom povjerenstvu.
IZBORNA ŠUTNJA
Izborna šutnja počinje nakon izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u 19 sati.
Za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika birači_cama, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidatkinju, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
ŠTO AKO BIRAČ_ICA NIJE UPISAN U IZVADAK IZ POPISA BIRAČA NA SVOM BIRAČKOM MJESTU?
Birački odbor je dužan uputiti birača_icu koji nije upisan u izvadak iz popisa biračica da može glasati na svom biračkom mjestu uz potvrdu koju će dobiti u uredu za opću upravu.
KAKO MOGU GLASATI BIRAČI_CE KOJI IMAJU TJELESNE MANE ILI SU NEPISMENI?
Birač_ica koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne može samostalno glasovati, može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj/njezinoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva kandidacijske liste, odnosno ispred imena kandidata za koje birač glasuje.
KAKO GLASAJU BIRAČI_CE KOJI SU U IZOLACIJI ILI SAMOIZOLACIJI ZBOG COVID-a TE BOLESNI?
Birač_ica koja zbog samoizolacije i bolesti uslijed COVID zaraze, te zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, može o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije 3 dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor na dan izbora do 12 sati te zatražiti glasanje od kuće.
ŠTO AKO SE NA DAN IZBORA NALAZITE U INOZEMSTVU ILI IZVAN MJESTA SVOG PREBIVALIŠTA, TE U BOLNICAMA I STARAČKIM DOMOVIMA?
Ako ćete u vrijeme izbora biti izvan mjesta svog prebivališta nećete moći glasati na lokalnim izborima. Prema Zakonu o lokalnim izborima glasanje na lokalnim izborima obavlja se samo na biračkim mjestima na području općine ili grada gdje se izbori provode.
MOŽE LI SE NA LOKALNIM IZBORIMA GLASATI PREFERENCIJALNO?
Na lokalnim izborima ne primjenjuje se preferencijalno glasanje niti za jedno predstavničko tijelo (županijsko, gradsko, općinsko vijeće).
Stranke, ondnosno grupe birača predlažu kandidacijske liste i na njima definiraju redosljed kandidata/kinja te birači_ce glasaju samo za željenu listu - zaokružujući broj ispred liste. Položaj na listi, počevši od prvog mjesta, te broj osvojenih mandata određuju koji će od kandidata/kinja ući u predstavničko tijelo jedinice.
SMIJEM LI FOTOGRAFIRATI GLASAČKI LISTIĆ?
Pravo svakog birača_ice je objaviti za koga je glasao, no zabranjeno je zahtjevati od nekoga da se izjasni o svojim biračkim preferenciijama. Fotografiranje glasačkog listića nije u skladu s pravilima izbornog postupka jer može ugroziti tajnost glasanja i može biti podloga za kupovinu glasova što je kazneno djelo.
TKO MOŽE PROMATRATI IZBORE?
Promatrati mogu promatrači_ce političkih stranaka ili grupe birača koji sudjeluju na izborima, promatrači nevladinih udruga koje djeluje na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava te promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj.
Građanke zainteresirane za promatranje trebaju se javiti nekoj od udruga ili stranaka koje organiziraju promatranje izbora.
Pravo promatranja izbora obuhvaća promatranje cjelokupnog izbornog postupka, a naročito glasovanje, rad izbornih tijela i uvid u cjelokupni izborni materijal.
TKO IMA PRAVO PODNIJETI PRIGOVOR VEZANO ZA IZBORNE NEPRAVILNOSTI?
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za članove predstavničkih tijela jedinica i izvršnih tijela jedinice mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste biračica, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% biračica jedinice u kojoj se provode izbori.
U KOJEM ROKU SE PODNOSI PRIGOVOR?
Prigovori zbog nepravilnosti podnose se nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba i župana i gradonačelnice Grada Zagreba podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članica općinskog i gradskog vijeća, općinskih načelnika i gradonačelnica podnosi se županijskom izbornom povjerenstvu.
Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, odnosno županijsko izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.
KADA SE PODNOSI ŽALBA USTAVNOM SUDU I U KOJEM ROKU?
Protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj_ica prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem nadležnog izbornog povjerenstva u roku od 48 sati, računajući od dana kada je primljeno pobijano rješenje. Ustavni sud dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.
KOJA SU KAZNENA DIJELA I PREKRŠAJI VEZANA UZ IZBORNI PROCES?
a) Povreda slobode odlučivanja birač_ica – utjecaj na birača da glasuje za ili protiv određenog kandidata ili uopće ne glasuje; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 5 godina.
b) Uskrata izbornog prava – protuzakonito brisanje iz popisa birača ili drugi način uskrate biračkog prava; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine.
c) Zlouporaba biračkog prava – dvostruko glasanje ili glasanje pod tuđim imenom; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine.
d) Povreda tajnosti glasanja – pokušaj saznanja kako je druga biračica glasala te prijetnja ili prisila nad biračem da otkrije kako je glasao; kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.
e) Uništenje izbornih isprava – uništavanje, prikrivanje, oštećenje ili neovlašteno odnošenje isprave o izborima ili glasanju ili predmeta koji služi za izbor ili glasanje; kažnjivo kaznom zatvora do 5 godina.
f) Izborna prijevara - dodavanje, oduzimanje, brisanje glasova ili na drugi način krivotvorenje ishoda izbora ili glasanja; kažnjivo kaznom zatvora od 6 mjeseca do pet godina.
g) Povreda izborne šutnje – kažnjiva novčanom kaznom do 3,000 kn za fizičke osobe do 500,000 za pravne osobe i do 30,000 kn za kandidate i odgovornu osobu u pravnoj osobi za povredu izborne šutnje.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
Gong je korisnik operativne potpore - strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.
