Gong objavljuje prvu neovisnu analizu uspješnosti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU koja pokazuje da je tek nešto više od polovice planiranih aktivnosti iz Programa hrvatskog predsjedanja Vijećem ostvaren.
Osim toga, za manje od 5% akata planiranih u radnom programu Europske komisije postignut je dogovor u Vijeću pod hrvatskim vodstvom. U usporedbi sa rumunjskim i finskim predsjedništvom Vijeća napredak u usuglašavanju stavova u redovnom zakonodavnom postupku je očekivano slabiji, a dinamika međuinstitucionalnih pregovora znatno usporena ponajprije zbog pandemijske krize, ali i kašnjenja u iznalaženju sporazuma o višegodišnjem financijskom okviru EU.
Pozitivnim se, između ostalog, može ocijeniti napredak u politici proširenja EU, usuglašavanju stajališta Vijeća o konferenciji o budućnosti EU, ali inicijative za ponovnim pokretanjem pregovora o pristupanju Vijeća Registru transparentnosti EU. S druge strane, slabosti u radu hrvatskog predsjedanja su ponajprije vezane uz osjetljive teme poput vladavine prava odnosno odbijanja višestrukih zahtjeva za stavljanjem teme vladavine prava u Mađarskoj na dnevni red Vijeća – što je značajni odmak od postupanja Finske gdje je vladavina prava bila jedan od ključnih prioriteta. Općenito slab napredak u usuglašavanju sektorskih zakonodavnih prijedloga koji se tiču budućeg višegodišnjeg financijskog okvira stavlja veliki pritisak na njemačko predsjedanje koje će morati finalizirati ključne zakonodavne akte o kojima ovisi nesmetan nastavak financiranja projekata iz EU fondova u državama članicama nakon 2020.
Konačno, ova analiza je ponovno iznijela na vidjelo neprimjerenu tajnost i zatvorenost procesa međuinstitucionalnih pregovora (trijaloga) u redovnom zakonodavnom postupku EU, što je u suprotnosti s presudama Europskog suda, ali i brojnim preporukama Europskog ombudsmana. Za očekivati je ipak da je ovo iskustvo šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU osnažilo kapacitete hrvatske javne uprave za boljom komunikacijom o europskim poslovima sa zainteresiranom javnošću u Hrvatskoj u sljedećem razdoblju.
Neovisnu analizu uspješnosti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU pripremio je profesor s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Igor Vidačak. Namjera je analize potaknuti javnu raspravu o učincima rada hrvatskih predstavnika u Vijeću EU te veću odgovornost i otvorenost u upravljanju europskim poslovima. Cijelovit tekst analize pronađite OVDJE.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
Gong je korisnik operativne potpore - strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.
