Podaci se moraju otvoriti, da znamo što država radi

09. ožujka 2020.

Konferencija i vikend hackathon povodom Dana otvorenih podataka propitivali su dostupnost podataka javnog sektora - kada će postati otvoreni i upotrebljivi, o prednostima i rizicima online glasanja i podacima koji nedostaju u evidenciji financiranja političkih kampanja.

Dani otvorenih podataka i ove su godine zaključeni vikend hackathonom gdje je Ranajay Das demonstrirao novu tražilicu Akata gradonačelnika Grada Zagreba koju razvija s Draženom Lučaninom iz Code for Croatia (CfC), neformalne grupe 'haktivista' pridružene Gongu. Trenutno u beta fazi tražilica sadrži tek manji dio dokumenata, ali omogućila bi pretraživanje bez vremenskog ograničenja na periode koje trenutno postoje na službenoj tražilici akata. Druge funkcionalnosti pozvani ste isprobati, pa i predložiti nove.

Filip Rodik iz CfC, preuzeo je podatke iz godišnjih financijskih izvješća političkih stranaka objavljenih na stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Donacije se mogu pregledavati i desnim klikom na pojedinu stranku funkcijom „Drill through“ ili pretraživati prema imenu donatora. Prihodi i rashodi iz godišnjih izvještaja političkih stranaka mogu se pregledavati i pretraživati prema stavkama, isto kao i bilance.

Najmlađa ekipa na ovogodišnjem hackathonu probijala se kroz hrvatski politički sustav kako bi osmislila platformu na kojoj bi bilo moguće pronaći sve o politici na jednom mjestu. Svoje rješenje predstavili su prezentacijom. Ženski tim radio je na pregledu podataka o zastupnicama u aktualnom sazivu Hrvatskog sabora, kako su kotirale na izbornim listama, koliko su mandata i glasova osvojile u svojim izbornim jedinicama, i koliko su zastupljene kao predsjednice ili podpredsjednice radnih tijela Sabora. 

Najavljen je i apel za Parlametar, aplikaciju koja prati aktivnosti zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru, s pozivom na otvaranje Hrvatskog sabora građanima. Podržati ga možete svojim potpisom i podijeliti s drugima koliko je važno imati brz i jednostavan pristup svim podacima koji bi nas o tome što se u Saboru događa mogli zanimati.

Otvoreni podaci moraju biti pretraživi i dostupni svima

Sve o radu Sabora je objavljeno na službenim stranicama, ali koliko su uistinu takozvanoj općoj javnosti dostupni i pretraživi ti podaci? – pitanje je o kojem se raspravljalo na prvom panelu konferencije u petak prije hackathona.

„Svrha otvorenih podataka je da građani znaju što država radi. Dakle, otvoreni podaci moraju biti pretraživi i dostupni svima, a ne samo stručnjacima“, rekao je Petar Vidov, glavni urednik fact-check portala Faktograf. Slavica Lukić, članica Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva upozorila je na često prikrivanje podataka pozivanjem na GDPR, a Božo Zeba iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva najavio otvaranje novih setova podataka u sklopu projekta financiranog iz EU fondova. Izjave sudionika panela dostupne su na twitteru #ODD2020.

Hrvatska nije spremna uvesti online glasanje, zaključak je drugog panela na kojem se moglo čuti o iskustvima Estonije, jedine članice EU koja je uvela online glasanje. Istovremeno, online glasanje izgledna je budućnost, a istraživanja pokazuju kako bi izlaznost mladih mogla porasti uvođenjem ovakve inovacije u izborni sustav, istaknula je Romea Manojlović Toman s Pravnog fakulteta. Jedan od izazova je kako osigurati tajnost glasanja, smatra Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti koji kao prepreku vidi i nedostatak političke volje da se što većem broju građana osigura mogućnost uključivanja u izbore.

„Ideja da veća izlaznost ugrožava poziciju najvećih političkih stranaka možda je jedna od prepreka uvođenju online glasanja“, rekao je Berto Šalaj, a Slaven Hojski iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) zaključio kako je do online glasanja dug put, jer prednost se u odnosu na pristupačnost, daje sigurnosti.

Posljednji panel kojim je u petak zaključena konferencija bavio se temom koju je Gong pratio kroz političke kampanje za europske i predsjedničke izbore prošle godine – koliko je transparentno financiranje političkog oglašavanja i kako regulirati takvo oglašavanje na društvenim mrežama.

Đurđica Klancir, novinarka Net.hr, napomenula je kako se među donatorima političkih kampanja pojavljuje sve više nepoznatih imena, nepoznatih i malih tvrtki u cilju skrivanja onih pravih koje će moći utjecati na donošenje odluka. Ana Lovrin istaknula je kako DIP može djelovati u okviru svojih ovlasti, a koliko je vjerojatno da je kontrolor ZET-a uplatio vlastitih 30 tisuća kuna za kampanju zagrebačkog gradonačelnika, pitanje je za poreznu inspekciju.

Mia Biberović, novinarka Netokracije, smatra kako bi DIP trebao prikupljati više informacija o oglašavanju na društvenim mrežama jer voditelji takvih kampanja sigurno vode evidenciju o svakom kliku. Da samoregulacija koju su uvele društvene mreže nije dovoljna, rekla je Jelena Tešija, komunikacijska stručnjakinja Gonga te najavila zanimljivo razdoblje pred nama u kojem će Europska unija pokušati regulirati društvene mreže.

Na marginama konferencije predstavljen je i projekt Twinning Open Data Operational za razvoj kapaciteta Sveučilišta u Zagrebu kako bi se znanstvenicima (i građanima) omogućilo koristiti otvorene podatke hrvatskog javnog sektora. 

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Gong je korisnik operativne potpore - strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.

       

chevron-right