Bilo koji građanin ili građanka Europske unije može pokrenuti Europsku građansku inicijativu koja će, ako sakupi milijun potpisa podrške iz najmanje 7 zemalja članica EU-a, doći pred Europsku komisiju.
Europska građanska inicijativa kanal je kroz koji građani mogu Europskoj komisiji predlagati promjenu europskih politika. Vizija koja stoji iza inicijative je omogućiti građankama diljem Europske unije s istim interesima i željama da se zajedno mobiliziraju i pokrenu inicijativu za zakonske promjene. Bilo da je pitanje o odgovoru na široko rasprostranjenu potrebu ili na sustavni problem u području utjecaja EU-a (npr. okoliš, energija, transport, trgovina, poljoprivreda), građani upotrebljavanjem ove inicijative mogu stvoriti komisiju od 7 država i skupiti 1 milijun potpisa kako bi se podržala njihova ideja. Jednom kada njihova inicijativa pokupi dovoljan broj potpisa iz 7 država članica, prijedlog dolazi pred Europsku komisiju gdje će dalje biti pažljivo razmotren.
Tko god ima biračko pravo, može podržati inicijativu. Da bi se službeno pokrenula inicijativa, potrebno je da 7 država Europske unije stvori odbor na temelju zajedničke vizije.
Prije nego što počnu prikupljati izjave građana o potpori, organizatori_ce moraju zatražiti registraciju predložene inicijative na web stranici. Pri odlučivanju o stvaranju inicijative treba odrediti ima li EU jurisdikciju na područje politike inicijative i je li Europska građanska inicijativa najbolji kanal za stvaranje željene promjene. Jednom kad je građanski odbor oformljen, on postaje glavni organizatori i veza s Europskom komisijom. Da bi se inicijativa službeno registrirala i započelo prikupljanje potpisa, građanska komisija mora napisati službeni zahtjev. To uključuje naslov, predmet i ciljeve, skup ugovora koji su povezani s navedenim zahtjevom, osobni podaci članova komisije, dokumenti koji dokazuju državljanstvo i godište članova, i popis organizacija i fondova koji će podržati inicijativu. Službeni registar će unutar dva mjeseca od dobivanja prijave kontaktirati građansku komisiju o pitanju je li inicijativa uspješno registrirana. Građanska komisija tada može početi skupljati izjave o podršci na papiru ili online.
U periodu od godine dana potrebno je prikupiti milijun potpisa. Iako već postojeće organizacije mogu poduprijeti komisiju koja predvodi inicijativu, organiziranje mora ostati na individualnoj razini. Svatko tko je unutar dobne granice može dati potpis inicijativi popunjavajući obrazac o podršci.
Kad inicijativa prikupi određenih 1 milijun potpisa iz 7 država članica, tada počinje uzbudljiv proces razmatranja. Unutar 3 mjeseca od primanja prijedloga Komisija mora izvršiti sljedeće procedure. Organizira se službeni sastanak predstavnika Komisije i građanskog odbora kako bi se osobno razjasnili detalji inicijative. Nadalje, građanski odbor je pozvan u Europski parlament predstaviti inicijativu na javno saslušanje. Zatim, Komisija formalno odgovara inicijativi, objašnjujući njihov plan djelovanja tj. uvažavanja ili neuvažavanja inicijative. Ako Komisija pronađe utemeljenje za promjenu zakonodavstva, ona može izraditi zakonodavni prijedlog koji potom kreće u zakonodavnu procedure na usvajanje.
Do danas, četiri inicijative uspješno su prikupile 1 milijun potpisa i stavljene su pred Europsku komisiju. Od tih četiri, najutjecajnija inicijativa pokazala se ona za postavljanje vode i odvodnje kao javnog dobra. Prijavljena 2013. godine, ova inicijativa nastojala je da voda postane dostupna u cijeloj Europi, kao i usustavljivanje transparentnijeg načina kontrole kvalitete vode. Na temelju inicijative, Europska komisija poduzela je određene korake. U 2014. i 2015. godini organizirala je sastanak sudionika na temu “Vrednovanje kvalitete vode i usluga”. Izjavili su da će voda i odvodnja biti prioritetni cilj u razvojnoj strukturi nakon 2015. godine. Nadalje, počeli su tražiti partnerstva s dobavljačima vode i javnosti kako bi podržali razvoj prema boljoj kvaliteti i pristupu vode.
Druge inicijative primile su drugačije razine odgovora Komisije. Jedna inicijative fokusirala se na prevenciju korištenja životinja u eksperimentalne i istraživačke svrhe. Druga je imala želju zabraniti i okončati financiranje za istraživanje, razvojnu pomoć i javno zdravstvo vezano uz pobačaje. Obje inicijative nisu prošle pred Komisijom. Odbijene su iz razloga povezanih s neprimjerenim tajmingom, nedavnom debatom unutar Komisije na slične teme i manjkom važnosti za trenutne ciljeve. Inicijativa za zabranu korištenja herbicida na temelju glifosata i smanjenja korištenja pesticida djelomično je prošla. Komisija nije mogla pristati na prihvaćanje ukidanja korištenja glifosata zbog manjka znanstvenih i zakonskih temelja, iako je prihvatila stvaranje zakonskog prijedloga za povećanje transparentnosti u znanstvenim procjenama i osiguravanje da Europska agencija za sigurnost hrane koristi neovisne i vjerodostojne procjene u svojem donošenju odluka.
Premda postoji tek 4 godine, preko 6 milijuna ljudi upotrijebilo je Europsku građansku inicijativu kao kanal za izjašnjavanje Europi o svojim željama za političkom i zakonskom promjenom. Četiri inicijative uspješno je podneseno, svaka skupivši svojih 1 milijun glasova. Ovakva procedura otvara prilike na ujedinjenje građana_ki iz svih država članica, kao i ostvarenje zajedničkih ciljeva za pozitivne promjene.
Što je veća participacija europskih građana_ki pri utjecaju na politike i zakone, to će Europska komisija i primjena zakona biti poboljšana i odgovornija. Članice Unije trebale bi biti svjesne svojih demokratskih prava kao aktivnih sudionica pozitivnih promjena. Ovaj kanal utjecaja poseban je po tome što ujedinjuje građanke iz različitih država da ostvare zajedničke ciljeve.
Simulacija „Europske građanske inicijative“ sastavni je dio radionice za mlade u okviru Erasmus+ projekta R-EU Connected. Više o projektu i projektnim aktivnostima pročitajte na web stranici Gonga ovdje ili na službenim stranicama projekta (na engleskom jeziku) ovdje.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva.
