Dan Europe: Tako je lako razumjeti EU

10. svibnja 2019.

Ništa od eura najmanje do 2023. Na izbore za Europski parlament je slaba izlaznost, a pogotovo mladih. Najveća prijetnja budućnosti EU možda i nije euroskepticizam, nego euro-indiferentnost, odgovori su na neka pitanja postavljena na Gongovom događanju povodom Dana Europe.

Koliko se uplaćuje u proračun EU-a, a koliko Hrvatska dobiva iz proračuna? Što možemo očekivati od hrvatskog ulaska u Eurozonu? Tko su europskeptici? Koliko mladi i škole sudjeluju u  Erasmus+ programu?  Faktografski podaci; brojevi, omjeri i trendovi od velike su pomoći kada tražimo točne odgovore na pitanja koja su teška, a za koja nam se čini da ne znamo odgovor. 

Nakon radionica u srednjim i osnovnim školama kroz koje se učilo o EU-u te pravima i mogućnostima vezanim uz europsko građanstvo, prikupljena su dodatna pitanja učenika o EU-u. Na večernjem događaju u  Kući Europe 9. svibnja 2019. Gong je pozvao stručnjakinje i stručnjake da odgovore na njihova pitanja. Činjenično provjerene odgovore je osigurala redakcija portala Faktograf.hr, a podatke i trendove komentirali su Marina Tkalec s Ekonomskog instituta u Zagrebu,  Branka Radonić Choudhury iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije te  izlagačice Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti.

Iako značajan postotak građana/ki (48% ispitanika/ica HNB-ovog istraživanja javnog mnijenja o uvođenju eura, veljača 2019.) strahuje od povećanja cijena i pada standarda po uvođenju eura, dr.sc. Marina Tkalec s Ekonomskog instituta u Zagrebu izjavila je da uvođenje eura kao valute ne znači ujedno i uvođenje europskih cijena. U njenom izlaganju smo čuli da uvođenje eura neće jednako pogoditi sve građane – manje će utjecati na građane s nižom razinom dohotka (umirovljenici, nezaposleni). Istaknula je i da se euro najranije može uvesti 2023. čak i ako hrvatska vlast već ove godine iskaže spremnost na uvođenje.

Gong

Branka Radonić Choudhury iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije prezentirala je Erasmus+ program kroz ključne brojke. Rekla je kako stopa zadovoljstva Erasmus+ programom premašuje 90% te je istaknula neke pozitivne učinke na stjecanje vještina i kompetencija, čime se povećava zapošljivost i poduzetništvo te se skraćuje prijelaz iz obrazovanja na radno mjesto (+13%), poboljšanje znanje stranih jezika (+7%) te pozitivno društveno/građansko ponašanje i osjećaj pripadnosti Europi (+19%). Mladi iz Hrvatske kroz Erasmus najčešće odlaze u Njemačku, Španjolsku, Poljsku, Austriju i Italiju, istaknula je.

Profesor s Fakulteta političkih znanosti i član Gonga dr.sc. Berto Šalaj upoznao je sudionike s pojmom eukoskepticizma i izjavio: „Malo je opcija u Europskom parlamentu koje se zalažu za izlazak iz EU-a. Najveći problem EU-u nije euroskepticizam nego euro-indiferentnost“ naglasivši da je po njegovom mišljenju najveća opasnost ako „građanke i građani više ne budu htjeli sudjelovati u europskim političkim procesima“. Podaci o izlaznosti na izbore za Europski parlament pokazuju slabu izlaznost koja je u Hrvatskoj 25,24%, što je ispod EU prosjeka od 42,54%. Ako pogledamo zasebno dobnu skupinu mladih (od 18 do 24 godine) izlaznost je još manja. Za mlade u Hrvatskoj ona je tek 13%, dok je EU prosjek 20%.

Uvodno su učenici Osnovne škole Pavleka Miškine okupljenima otpjevali vlastitu interpretaciju Ode radosti. Naime, tekst o vrijednostima koje žele živjeti u Hrvatskoj i Europi učenici su sami napisali na melodiju Bethovenov Ode radosti uz mentorstvo učiteljice glazbene kulture, Saše Marić.

Prezentaciju s događaja pronađite OVDJE.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.       

chevron-right