Istraživanje vrijednosti u Hrvatskoj od 1999. do 2018. pokazalo je da povjerenje građanki i građana u institucije opada, dok raste sklonost autoritarnim oblicima upravljanja i „moćnim vođama“, osobito među mladima. Od institucija, građanke i građani najviše vjeruju vojsci.
Od 1981. u Europi se provodi međunarodno istraživanje sustava vrijednosti i recepcije i primjene vrijednosnih orijentacija European Values Study (EVS), sa središtem na Tilburškom sveučilištu u Nizozemskoj. U Hrvatskoj je Katoličko bogoslovni fakultet ovo istraživanje, koje se ponavlja u valovima svakih osam godina, počeo provoditi od 1999. godine, isprva uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Rezultati istraživanja recentnog petog vala (2017./2018.) predstavljeni su 13. veljače na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za europske poslove i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
Zanimljivo je da ovo zadnje istraživanje Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije podržalo, već je financirano s 50% sredstava Katoličko bogoslovnog fakulteta (KBF), 25% sredstvima Katoličkog sveučilišta, a 25% je financirano donacijom Zaklade Adris.
Posljedično, niz je promatranih rezultata uspoređivano u odnosu na indikator o pohađanju mise i drugih vjerskih obreda, pa je tako jedan od brojnih zaključaka istraživanja i korelacija toga da se „ispitanici koji učestalije pohađaju religijske obrede relativno češće opredjeljuju za opciju održavanja reda u državi te su manje zainteresirani za davanje više prava ljudima da se izjasne o vladinim odlukama te za zaštitu slobode govora.“
Ciljna su populacija istraživanja bili svi stanovnici stariji od 18 godina s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj, na uzorku od 1488 ispitanika iz 162 općine na slučajnom izboru od 25 kućanstava po općini. Anketiranje je provela agencija GFK u razdoblju od 15.10.2017. do 1.2.2018. Voditelj projekta bio je dr.sc. Josip Baloban s KBF-a, a voditelj terenskog istraživanja dr.sc. Gordan Črpić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
Glavna tematska područja na koje se istraživanje fokusiralo su „brak i obitelj, religija i moral-etika, demokracija i politika; obrazovanje; uloga žene u društvu; slobodno vrijeme; solidarnost, pravednost i socijalna osjetljivost; povjerenje u institucije itd.“
Mladi su za „moćnog vođu“ i vojsku
Neki od zanimljivih rezultata odnose se na istraživanje stavova o sustavima upravljanja zemljom, u kojem je 91% ispitanika za demokratski politički sustav, a 85% za neki oblik tehnokracije odnosno „vladu stručnjaka“. Pritom, čak 39% građana su skloni „moćnom vođi koji se ne osvrće na vladu i izbore“ a 21% vojsci koja bi vladala državom. Sklonost autoritarnijim oblicima upravljanjima i vojsci u porastu je kroz sva tri vala istraživanja, a najviše je vidljiva u najmlađoj od promatranih dobnih skupina (18-30 godina), u kojoj je čak 47,5 % stanovništva sklono moćnom vođi, a 33,7% vojsci koja bi upravljala državom. Dr.sc. Krunoslav Nikodem s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na tematskoj je sjednici na kojoj su predstavljeni rezultati ustvrdio da se ovaj porast sklonosti autoritarnosti može tumačiti kao specifičan i usko vezan uz potrošačko društvo. Naveo je kako je i vidljiva tendencija da je u svim zemljama u kojima je veći naglasak na obitelji kao vrijednosti, a manji na državi, ujedno i slabije civilno društvo.
Zanimljiva je i informacija da od svih institucija, vojska uživa najveće povjerenje (61% građana) a slijedi odgojno-obrazovni sustav (51%) i policija (46%). Crkva uživa povjerenje 38% građana. Na samom su dnu ljestvice Sabor, kojem povjerenje daje tek 8% građana i političke stranke na samom dnu s 4%. U opisu rezultata se navodi: „U odnosu na dobne skupine najviše povjerenja u Crkvu imaju najmlađi i najstariji ispitanici, dok u političke stranke, vlast i državnu upravu više vjeruju ispitanici u starijim dobnim skupinama.“ Dakle, mlađe dobne skupine, u ovom slučaju najmlađa promatrana kategorija građana od 18-30 godina, istovremeno više vjeruju u Crkvu, a manje u stranke, vlast i državnu upravu dok su istodobno također i skloniji autoritarnijem upravljanju i vojsci.
U usporedbi tri vala istraživanja, podrška Crkvi opala je sa 64% u 1999. na 38% u razdoblju 2017-2018, a podrška Odgojno-obrazovnom sustavu a 64% na 51%. Podrška Saboru pritom je s 23% opala na 8%.
Opadanje birača centra i porast nepovjerenja u izborni proces
U usporedbi tri vala istraživanja, iz rezultata se može vidjeti „da je došlo do jasnijeg profiliranja ispitanika na političkoj sceni. Godine 1999. Skoro se dvije trećine ispitanika pozicioniralo u 'centar' dok je danas to ispod 50% (43%) sa snažnim simetričnim porastom 'lijeve' i 'desne' političke samoidentifikacije.“ Ovaj porast profiliranja birača i opadanja centra u korist lijevih i desnih opcija na tematskoj je sjednici protumačen i komentarom da ovo može značiti i porast sklonosti 'ekstremnijim' političkim opcijama i na desnom i lijevom političkom spektru.
Stav građana prema izborima u Hrvatskoj posebno je zanimljiv, jer prema rezultatima ovog istraživanja ukazuje na nepovjerenje prema parlamentarnim, lokalnim i predsjedničkim izborima. 79% ispitanika vjeruje da televizijske vijesti favoriziraju vladajuću stranku, a 74% da bogati pojedinci ili skupine kupuju izbore. Alarmantno je da 51% ispitanika ne vjeruje da se glasovi broje pošteno, a 68% ne vjeruje ni novinarima koji prate izbore. Pritom, mlađi ispitanici pokazuju veću sumnju oko poštenog odvijanja izbornog procesa.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
