Izbori mogu biti ugroženi ponašanjem na internetu

12. prosinca 2018.

Panel 'Demokracija u doba Facebooka' upozorio je na temeljne probleme digitalnog doba - model poslovanja društvenih mreža, poplavu lažnih vijesti i govora mržnje, trolove i botove, netransparentno političko oglašavanje online.

Demokracija bi mogla biti bitno ugrožena govorom mržnje, lažnim vijestima i netransparentnim političkim oglašavanjem na društvenim mrežama, zaključak je Gongovog panela, održanog 6. prosinca u Kinu Europa u sklopu Human Rights Film Festivala.  

Panel  'Demokracija u doba Facebooka' uslijedio je nakon projekcije dokumentarnog filma The Cleaners, koji progovara o čistačima i čistačicama sadržaja na Facebooku, tj. onima koji gledaju najgore od interneta i donose odluke o brisanju ili zadržavanju objavljenog sadržaja. Preko svijeta skrivenih i potplaćenih radnica i radnika, film otkriva temeljne probleme digitalnog doba - model poslovanja društvenih mreža, poplavu lažnih vijesti i govora mržnje, trolove i botove, netransparentno političko oglašavanje.

„Društvene mreže postaju produžena ruka lokalnih diktatura i to zbog originalnog problema – poslovnog modela, kao što napominje turski novinar u filmu. Prije nekoliko dana je Google išao korak dalje pa je režimska pravila ugradio u samu jezgru svojeg sustava. Radi se o Dragonfly proizvodu, koji je zapravo povratak (cenzurirane) Google tražilice na kinesko tržište budući da su do sada bili blokirani kao servis od strane kineskih vlasti. Tu se čak dogodio i bunt Googleovih zaposlenika i zaposlenica, od kojih je 1000 imenom i prezimenom podržalo inicijativu da se projekt zaustavi“, objasnio je na panelu Filip Rodik iz Code for Croatia i Gonga.

Rodik se osvrnuo i na ono što smatra temeljnim problemom Facebooka povezanim s fenomenom lažnih vijesti – sam model poslovanja kompanije.  „Facebook je vrlo velika baza podataka koja se primarno koristi kao marketinški alat. Reakcijama i međusobnim povezivanjem na takvim mrežama mi tu bazu podataka punimo i olakšavamo vlasnicima baza da na njima lakše zarađuju. Efikasno rješavanje problema koji se spominju u filmu u kontradikciji je s Facebookovim poslovnim modelom jer potencijalno umanjuje broj korisnika_ca, pa ne treba očekivati radikalne korake koje bi Facebook poduzeo samoinicijativno“, istaknuo je dodavši da su neka od prijelaznih rješenja notifikacije i upozorenja korisnicama, koje su u prošlosti bile izložene organiziranom širenju lažnih vijesti.

Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije osvrnula se na problematiku govora mržnje online i objasnila što je to EU Kodeks postupanja u borbi protiv govora mržnje na internetu. „Osnovni element Kodeksa jest da su IT kompanije kroz prihvaćanje ovog sporazuma obećale pregledati prijavljeni sadržaj u roku od 24 sata i povratno se javiti prijavitelju sadržaja s informacijom je li prijavljeni sadržaj uklonjen ili nije - krši li standarde platforme ili ne“, rekla je Senta i objasnila postupak praćenja kodeksa, koji obavlja Europska komisija u suradnji s organizacijama civilnog društva i nekim institucijama. „U 6 tjedana se nadzire vrijeme koje je potrebno da društvene mreže i servisi odgovore prijaviteljima kako su postupale po prijavi. Do sada su organizirana 4 takva kruga praćenja i generalno je učinak zadovoljavajući - društvene mreže u većini slučajeva zaista pregledaju prijavljeni sadržaj i uklone ga - u slučaju da sadržaj predstavlja povredu nacionalnog zakonodavstva u koje je transponirana Okvirna odluka Vijeća EU o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima“, kazala je.

„Praćenje pokazuje kako je govor mržnje sve više prisutan na društvenim mrežama, unatoč postojanju Kodeksa i uklanjanju takvog sadržaja sukladno Kodeksu. Što se osnova tiče, najprisutniji su rasizam, antisemitizam i mržnja izražena prema izbjeglicama, migrantima i Muslimanima i naravno, homofobija – kako u EU, tako i u RH“, naglasila je.

O problematici političkog oglašavanja na društvenim mrežama govorila je Jelena Tešija iz Gonga, upozorivši kako se bliže izbori za Europski parlament, a da se o kibernetičkoj sigurnosti, a pogotovo online oglašavanju u kampanjama u Hrvatskoj ne vodi previše računa. Kao primjer pokušaja uspostave samoregulatornog mehanizma na razini EU-a istaknula je EU Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija. „Komisija je ove godine sazvala forum različitih aktera, čijoj je jednoj radnoj skupini – sastavljenoj od predstavnica društvenih mreža, digitalnih platformi te oglašivačke industrije - cilj bio izrada Kodeksa Kodeks je donesen krajem rujna 2018. godine, ali je kritiziran od strane druge skupine unutar foruma – one sastavljene od predstavnica medija i civilnog društva, fact-checkerica i znanstvenica -  koja je ustanovila da se konačan proizvod rada digitalnih platformi uopće ne možete nazvati Kodeksom jer ne zadovoljava temeljne uvjete samoregulatornog mehanizma. Kodeks, kažu, ne sadrži niti jedan zajednički pristup, nema jasnih i smislenih obveza, nema jasno naznačenih ciljeva niti mogućnosti praćenja procesa, a ni alata kojima bi se pratila usklađenost i nadzirala provedba“, poručila je Tešija.

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

chevron-right