Krajnji je tren da cijela EU prilagodi izborno zakonodavstvo digitalnom dobu i da pokrene umrežavanje raznih institucija koje tek zajedničkim djelovanjem mogu spriječiti daljnju degradaciju demokracije i spasiti europski projekt. To je glavna poruka konferencije o uplitanjima u izbore u digitalnom dobu što ju je, u iščekivanju europskih parlamentarnih izbora krajem svibnja 2019., organizirala Europska komisija okupivši donositelje odluka, dionike poput Facebooka i Googlea, istraživače i organizacije civilnog društva među kojima je bio i GONG.
«Nije točno da je Facebook protiv regulacije i zakona. Štoviše, ima više slučajeva vezanih uz izbore i glasanje u kojima bi nam jasni zakoni bili od koristi», rekao je Thomas Myrup Kristensen, izvršni direktor Facebooka za poslove u EU i Sjevernoj Europi koji je posebno istaknuo slučaj Irske u kojoj je nedavno održan referendum o pobačaju: «Bilo bi nam puno korisnije da je sasvim jasno smiju li stranci plaćati političke oglase i da se jasno zna kako se u svakoj zemlji ovo pitanje regulira».
«Izborni zakoni su zastarjeli u cijeloj Europi i stoga je potrebno razvijati digitalno građanstvo imajući na umu preporuke iz izvještaja 'Poremećena demokracija', poručila je Elizabeth Denham, Povjerenica za informiranje Ujedinjenog Kraljevstva koja, među ostalima, istražuje neprimjerene prakse s obradom podataka koje su se dogodile na britanskim izborima, kao i na referendumu o Brexitu. «Prednost Europske unije je u tome što ima jaki institucionalni okvir i što, prvenstveno u obliku GDPR-a, daje primjerenu zaštitu podataka za 21. stoljeće – to je zakon koji uistinu grize», istaknula je i zaključila da, «iako je GDPR još uvijek u pelenama, pozivam sve zemlje članice EU-a da unutar sebe osiguraju stvarnu moć i neophodna sredstava za rad svojim institucijama za organizaciju izbora, kao i za zaštitu osobnih podataka kako bi ona mogla istaknuti primjere loše prakse.
«Ratovanje informacijama je realnost», zaključila je Ann Mettler, voditeljica Centra za europsku političku strategiju pri Europskoj komisiji: «Građani nisu bolje informirani nego prije, a društva su sve više polarizirana. Svijet je pun lažnih činjenica i lažnih stručnjaka, više se ne zna kome se može vjerovati. To je smrtonosna prijetnja našim demokracijama ako se ne pripremimo i testiramo naše pretpostavke».
Europska je komisija stoga 12. rujna 2018. usvojila «izborni paket – za slobodne i poštene izbore» što ga je predstavio Jean-Claude Juncker, predsjednik Komisije. Kako je pojasnila Tiina Astola, glavna direktorica Uprave za pravosuđe i potrošače Europske komisije, na prvom su mjestu smjernice za zaštitu podataka u izbornim procesima (kratka verzija), a potom su bitne preporuke za suradnju i umrežavanje onih tijela koja su u svakoj zemlji članici nadležna za organizaciju izbora (u Hrvatskoj je to Državno izborno povjerenstvo), za zaštitu podataka (u Hrvatskoj je to Agencija za zaštitu osobnih podataka), za kibernetičku sigurnost, za istraživanje kršenja zakona, kao i za prevenciju i monitoring (nije jasno koja su to tijela u Republici Hrvatskoj). Na kraju dolaze i pravila ponašanja za razne dionike: kodeks za društvene mreže kako bi one same osigurale svojim korisnicima da, kada čitaju nešto na internetu, znaju tko je to platio, kao što je uostalom to obaveza u offline medijima. Istovremeno, političkim strankama i političkim zakladama treba uvesti i sankcije za slučaj da iskoriste curenje podataka za svoje djelovanje.
Kako to izgleda kad se ozbiljno pristupi uzrocima problema, pokazuje slučaj Švedske koja je zadovoljna što je uspjela zaštiti svoje posljednje izbore od uplitanja koje je dolazilo izvan zemlje, konkretno iz Rusije, o čemu je govorio Mikael Tofvesson, voditelj službe za globalno promatranje i analizu u švedskoj Civil Contingencies Agency.
Neovisno o nedostatku jasne regulacije, Facebook se i sam prilagođava promjenama. «Tražimo kvalitetu, a ne kvantitetu», rekao je Thomas Myrup Kristensen pojašnjavajući da Facebooku više nije cilj da se korisnici što duže zadržavaju na platformi, nego da to bude kvalitetno provedeno vrijeme: «Smislene društvene interakcije zapravo znače da se korisnicima češće prikazuju informacije koje su im vrijedne i korisne, u što ulaze informacije od nakladnika koji rade kvalitetno novinarstvo i lokalno provjeravanje činjenica, za razliku od upitnih izvora i klikbejt naslova koje više nećemo dozvoljavati».
Na kraju, ukoliko bi se usprkos zakonima, institucijama i pravilima društvenih mreža ipak pojavila neprimjerena uplitanja u izborne procese, moguće ih je umanjiti i radom civilnih inicijativa poput one za transparentni referendum u Irskoj koju je pokrenula Elizabeth Carolan. Uz pomoć volontera programera i građana koji su omogućili skupljanje podataka o političkim oglasima u toj referendumskoj kampanji, razotkriveni su inače zabranjeni politički oglasi koje su platili razni entiteti izvan Irske, a medijska buka pripomogla je poticanju društvenih mreža na konačni bojkot svih reklama vezanih uz taj referendum.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.
