Buduću 'trojku' – države koje će predsjedavati EU-om u razdoblju od 2019. do 2020. čine Rumunjska, Finska i Hrvatska. Preuzimanje te funkcije predstavlja veoma važnu priliku za razvoj potencijala država predsjedateljica i zajedničkog doprinosa europskom projektu.
Uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine, GONG je u suradnji s CROSOL-om i zakladom Solidarna organizirao međunarodnu konfrenciju na temu predsjedanja EU-om i zaštite europskih vrijednosti.
Buduću 'trojku' – države koje će predsjedavati u razdoblju od 2019. do 2020. čine Rumunjska, Finska i Hrvatska. Preuzimanje te funkcije predstavlja veoma važnu priliku za razvoj potencijala država predsjedateljica i zajedničkog doprinosa europskom projektu. Predsjedanje ima posebno značenje za zemlje koje prvi puta predsjedaju EU – što u ovom slučaju vrijedi za Rumunjsku i Hrvatsku. Državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić najavila je kako će se zajednički prioriteti trojke finalizirati krajem ove godine, dok će se hrvatski prioriteti konkretizirati krajem iduće godine – uoči predsjedanja. Trebali bi biti usmjereni na poticanje ekonomskog rasta i zapošljavanja, jačanja povezanosti u područjima transporta i energetike te unutarnje i vanjske sigurnosti i proširenja EU-a.
Kritično vrijeme za europske vrijednosti
U svom uvodnom govoru, Timo Pesonen iz Glavne uprave za komunikaciju Europske komisije istaknuo je da su europske vrijednosti ključna poveznica svih država članica, i one su ugrožene ne samo od strane vanjskih faktora, veći i onih unutar EU-a. Nadovezujući se na to, predsjednik Europskog građanskog foruma Jean Marc Roirant naglasio je kako se Europa nalazi na testu populizma i radikalizma, i to ne samo u Mađarskoj i Poljskoj, već u cijeloj Uniji. U tom je kontekstu osobito važna uloga predsjednišva EU u njihovoj zaštiti i obnovi povjerenja građana u europski projekt, složila su se obojica.
U nastavku je istraživački tim zaklade Solidarna i Politicodea predstavio rezultate analize prilika i izazova (engleska verzija) za novu trojku te upozorio na potrebu javnog savjetovanja s građanima i građankama o prioritetima i pristupima budućeg predsjedanja, s ciljem demokratskog i održivog razvoja EU. Duje Prkut i Marina Škrabalo istakli su posebno 'vruće' teme, među kojima su europski izbori, europski budžet (financijski okvir 2021-27), zaštita europskih vrijednosti, institucionalne reforme za demokratsko upravljanje EU-om, post Brexit, održiva Europa, socijalna Europa, upravljanje migracijama, jedinstveno digitalno tržište i održivost proširenja EU na zapadni Balkan. „Smatramo da je važno da Hrvatska shvati predsjedanje EU-om kao maturalni ispit, da se dobro pripremi i uključi što širi krug dionika“, kazala je Škrabalo.
Na temu Digitalne Europe uoči europarlamentarnih izbora i opasnosti manipulacija na društvenim mrežama Prkut je rekao kako: „Facebook nije privatni park Marka Zuckerberga već javni park u koji EU, a i države članice imaju pravo intervenirati i regulirati ga.“ Osvrnuo se na podatak da svaki drugi građanin u EU-u ne vjeruje u njene institucije. Među uzrocima takvoga stanja istaknuta je antikorupcijska politika na razini EU-a koja gotovo ne postoji. Jedan od razloga za to je nepostojanje sveobuhvatnog analitičkog izvještaja, koji nije napravljen od 2014. godine.
Zaključno su Prkut i Škrabalo poručili da je vrijeme za integralni pristup zaštiti europskih vrijednosti.
Gordan Bosanac iz CROSOL-a ukazao je na potrebu postizanja balansa između zajedničkog rada s institucijama i otvorenog prostora za civilno društvo da osigura kvalitetnu kritiku cijelom procesu: „Želimo uključiti građanke i građane u formiranje prioriteta predsjedanja EU-om i radimo na tome“, izjavio je.
Raste populizam koji maskira prave želje građana
Na panel raspravi koja je uslijedila, predstavnici i predstavnice civilnog društva i istraživači i istraživačice iz Francuske, Rumunjske, Finske i Hrvatske raspravljali su o nekima od spomenutih tema: korupciji, zajedništvu u EU, populizmu, budućnost azilnih i radnih migracija u EU.
Iuliana Rada iz Civil Society Development Foundation iz Rumunjske kazala je: “Većinu vremena se ne slažemo s političarima, ali moramo raditi zajedno. Populizam je u porastu i ako ne budemo pričali o europskim vrijednostima, one će biti sve ugroženije.”
Nepovjerenje i slabljenje europskog zajedništva dodatno je naglašeno temom Brexita. Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose komentirala je populizam i političke elite u Europi: „Političke elite su lijene. Moraju građanima objasniti zašto je dobro da prihvate EU vrijednosti. One države koje misle da im je bolje bez EU treba pustiti da odu. Ne treba biti klaustrofobičan.“
Dodatno je upozorila na novu sliku populizma: „Populizam više nije protiv EU, nego se predstavlja kao proEU, samo s drugačijeg spektra. EU koncept je elitistički, Europa se mora približiti građanima. Zbog elitističkog koncepta ljudi ne shvaćaju koje koristi imaju od EU-a i to je pravi izazov svakoj zemlji članici. Populisti jako dobro komuniciraju s građankama i građanima i mi moramo naći načine približiti se građanima.“
Prioriteti
Rasprava je završena sugestijama prioriteta kojima bi se buduća trojka trebala baviti. Rilli Lappalainen iz Kehys - finske NGDO platforme poručio je u ime civilnog društva: „Želimo izgraditi kapacitete, uključujući i kapacitet civilnog društva, kad je predsjedanje EU-om u pitanju. Neki od naših željenih prioriteta su: održivi razvoj, razvojne politike, civilno društvo i ljudska prava.“
Među ostalim preporukama izdvojene su teme: približavanja građana i civilnog društva - boljim dijalogom oko potreba, suradnja, prilagođavanja i prihvaćanje promjena koje se događaju te ozbiljno suočavanje i bavljenje temama održivog razvoja i klimatskih promjena.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.
