Kodeksom dobre prakse trebalo se na razini Europske unije započeti sa (samo)regulacijom političkog oglašavanja na društvenim mrežama, ali je nažalost ostao nedorečen i bez učinkovitih mehanizama nadzora provedbe.
Predstavnici društvenih mreža, digitalnih platformi te oglašivačke industrije donijeli su jučer tzv. Kodeks dobre prakse, koji je zamišljen kao samoregulatorni mehanizam za sprječavanje širenja dezinformacija na internetu. Kodeks je predstavljen je kao bitan korak u borbi protiv lažnih vijesti na razini Europske unije, ali zaslužuje oštre kritike zbog svoje nedorečenosti i nepostojanja nadzornih mehanizama.
Sve je počelo s Komunikacijom Europske komisije „Suzbijanje dezinformacija na internetu: europski pristup“, na temelju koje je sazvan forum, čijoj je jednoj radnoj skupini cilj bio izrada Kodeksa dobre prakse. Kodeks je kritiziran od strane druge skupine unutar foruma – one sastavljene od predstavnica medija i civilnog društva, fact-checkera i znanstvenica - koja je ustanovila da se konačan proizvod rada digitalnih platformi uopće ne možete nazvati Kodeksom jer ne zadovoljava temeljne uvjete samoregulatornog mehanizma. Kodeks, kažu, ne sadrži niti jedan zajednički pristup, nema jasnih i smislenih obveza, nema jasno naznačenih ciljeva niti mogućnosti praćenja procesa, a ni alata kojima bi se pratila usklađenost i nadzirala provedba.
Koliko je Kodeks nedorečen i koliko manevarskog prostora ostavlja svojim potpisnicama (između ostalih i Facebooku, Twitteru i Googleu) možda se najbolje vidi u dijelu koji se odnosi na političko oglašavanje. Potpisivanjem Kodeksa obvezuju se na objavljivanje podataka o političkom oglašavanju, što može, ali ne mora, uključivati ime donatora i iznos uplaćen za oglas. Također, potpisnice se obvezuju na to da će se potruditi da javnim učine podatke o „issue-based advertising“, ali u taj trud spada i razvoj definicije takvog oglašavanja.
Ukratko, Kodeks je bio prilika da se političko oglašavanje na društvenim mrežama i digitalnim platformama učini transparentnijim uoči izbora za Europski parlament, ali je ta prilika propuštena.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.
