Izazovi provedbe EU politika u novim državama članicama

12. srpnja 2018.

Na konferenciji o izazovima provedbe EU politika u Hrvatskoj i drugim novim članicama naglašena je važnost implementacije dobro organiziranih reformi te su predstavljene preporuke za kreatore politika i donositelje odluka.

Hrvatska ovih dana obilježava pet godina članstva u Europskoj uniji. U tijeku rasprava o pozitivnim i negativnim  stranama članstava, Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da vjeruje da se moglo više. Isto mišljenje dijele i panelisti međunarodne konferencije „Izazovi provedbe EU politika u Hrvatskoj i drugim novim državama članicama“, koja se 9. srpnja 2018. u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj održala u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) istaknula je specifične ciljeve Erasmus+ Jean Monnet projekta „POLO-Cro28-Opservatorij politika u Hrvatskoj“ i predstavila dvojezičnu knjigu „Izazovi provedbe europskih politika u Hrvatskoj / The challenges of European policies implementation in Croatia”. Knjiga donosi ažurirane verzije šest radova istraživača IRMO-a i vanjskih suradnika prethodno objavljenih na web stranici projekta.

Na konferenciji se analiziralo šest područja europskih politika: Europski semestar, konkurentnost, zapošljavanje, kohezija, energetika i zaštita okoliša. O spomenutim temama redom su govorili: Manica Hauptman iz Predstavništva Europske komisije u RH;  Krešimir Jurlin, Hrvoje Butković i Jakša Puljiz iz IRMO-a; Slavko Krajcar sa zagrebačkog  Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije. U svim tematskim područjima polazište je analiza okvira politika EU-a te komparativna analiza iskustava njihove provedbe u Hrvatskoj i odabranim novim državama članicama.

Značajan fokus stavljen je na implementaciju spomenutih politika u Hrvatskoj i drugim novim članicama EU-a, prije svega Mađarskoj i Slovačkoj čija su iskustava, kao primjer dobre prakse, prenijeli Marta Kahancová sa Srednjoeuropskog instituta za radna pitanja (CLSI) iz Bratislave i Balász Pichler, voditelj Odjela za nadzor i evaluaciju europskih strukturnih i investicijskih fondova iz Budimpešte.

Glavni direktor Službe za potporu strukturnim reformama Europske komisije Maarten Verwey o važnosti provođenja strukturnih reformi rekao je: „Nedostatak vodi stagnaciji, a implementacija dobro organiziranih reformi vodi povećanoj produktivnosti, ojačava otpornost gospodarstva i poboljšava pružanje usluga Vlade na važnim područjima. Reforme su važne. One rade razliku između prosperiteta i stagnacije“. Komisija je, Verwejevim riječima, spremna pomoći, ali treba biti jasno da reforme ne može provesti Komisija, nego Vlade država članica.

Aktivnostima istraživača u sklopu POLO-Cro28 projekta identificirani su ključni nedostaci u implementaciji EU politika u Hrvatskoj te su na osnovi iskustava i primjera dobre prakse novih zemalja članica EU-a izrađene preporuke za kreatore politika i donositelje odluka.

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.

   

 

chevron-right