Hrvatska jedina u EU bez politike otvorenih podataka

15. lipnja 2018.

Povjerenica za pravo na pristup informacijama u svojem je posljednjem izvještaju Hrvatskom saboru među ključnim problemima provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama istaknula zatvorenost sjednica javnih tijela, stagnaciju u otvaranju podataka i nedovoljno uključivanje javnosti u odluke lokalne samouprave.

Hrvatski sabor najotvorenije je tijelo javne vlasti, pa ipak, sa sjednica radnih tijela Sabora na službenim internetskim stranicama objavljuje se samo dnevni red i zaključci uz ukupan broj glasova. Otvorenost sjednica jedan je od najkritičnijih elemenata provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) naglasila je povjerenica za informiranje Anamarija Musa tijekom izlaganja o svojem izvještaju o provedbi Zakona  pravu na pristup informacijama za 2017. godinu u prilično pustoj sabornici.

Unatoč evidentnom poboljšanju istaknula je kao kritične točke i nedostatno uključivanje javnosti u proces odlučivanja putem savjetovanja s javnošću, osobito na lokalnoj razini i od strane ustanova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kao i omogućavanje ponovne uporabe informacija (otvorenih podataka).

Povjerenica je u svojem posljednjem izvještaju Vladi predložila i izmjene propisa kako bi se olakšalo  sankcioniranje tijela javne vlasti za povrede Zakona o pravu na pristup informacijama.

„Ja osobno smatram, ne samo kao povjerenica nego kao i osoba koja se bavi ovim područjem prava da pristup sankcioniranju tijela javne vlasti treba promijeniti i da on ne može biti uređen na način onako kako je uređen trenutno prekršajnim zakonom. Naime u pet godina mi smo uspjeli od prekršajnih sudova dobiti samo šest osuđujućih presuda za eklatantno kršenje zakona o pravu na pristup informacijama“, naglasila je Povjerenica odgovarajući i na primjedbe što ih je na njezine preporuke u svojem mišljenju iznijela Vlada.

„Ne vidim nikakvo drugo obrazloženje osim da tako piše u zakonu sada, odnosno da je nemoguće kazniti lokalne jedinice i državna tijela, državnu upravu i pravosudna tijela što je zapravo neprihvatljivo s aspekta ovog propisa i s aspekta potreba građana“, istaknula je Anamarija Musa.

Rasprava o izvještaju o provedbi ZPPI-a otkrila je i moguće uzroke zbog kojih je, nakon brzog napredovanja, u izvještaju Povjerenice zabilježena stagnacija koja prijeti da Hrvatska ostane jedina članica EU koja nema politiku otvorenih podataka. Hrvatska već dvije godine nije donijela ni Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstva za otvorenu vlast, upozorila je Musa.

Slijedom toga, troše se ljudski resursi i javna sredstva na pravne postupke kako bi se došlo do podataka koja su tijela javne vlasti dužna objaviti. Hrvatska banka za obnovu i razvoj pokrenula je tako postupak pred europskim sudom pravde, napomenula je Musa.

„Ako se propiše kako je HBOR dužan objaviti podatke, neće biti potrebe da trošimo tolike resurse“, zaključila je. Ovako i danas, pet godina nakon što je ZPPI stupio na snagu, čak i među saborskim zastupnicima postoje nedoumice o tome tko su obveznici ZPPI-a.

„HNS kao i još nekoliko drugih sportskih saveza, mislim da ih ima 30-ak, kao i druga sportska tijela, su tijela javne vlasti i dužna su postupati po ovome zakonu”, kazala je Musa odgovarajući na dvojbu HDZ-ovog zastupnika Ivana Šukera jesu li udruge obveznici ZPPI-a i dodala kako su pokušali pokrenuti nekoliko prekršajnih postupaka, ali zbog procesnih problema to nisu uspjeli.

Zastupnik MOSTa Miro Bulj postavio je pitanje otvaranja Registra stvarnih vlasnika te istaknuo kako je većina u Saboru glasala protiv toga da se on otvori javnosti. Odredbama nove Direktive EU o sprječavanju pranja novca taj će registar sve članice EU morati otvoriti do kraja 2019. godine. Anamarija Musa pri tom je naglasila kako se nada da će uskoro biti otvoren i sudski registar kako bi se, među ostalim, vidjelo tko ima koliko registriranih tvrtki. Trenutno je registar moguće pretraživati samo prema nazivu trgovačkog društva, ne i prema imenima osnivača, a što se ne smatra otvorenim pretraživanjem.

Otvoreni standard također je među kritičnim točkama provedbe ZPPI-a jer najčešće dolazi do nesporazuma o tome što otvoreni standard podrazumijeva. Tome u prilog svjedoči i izlaganje Sunčane Glavak ispred Kluba zastupnika HDZ-a.

„Ako je nešto već dostupno na internetskim stranicama, onda nema potrebe iste podatke tražiti od službenika za informiranje, oni nisu google”, upozorila je i opisala to kao zlouporabu ZPPI-a. Nije se složila ni s ocjenom Povjerenice o zatvorenosti sjednica jer, istaknula je, Vlada RH je među malobrojnima u Europi koje imaju prijenose svojih sjednica na internetskim stranicama. Osvrnula se I na dobre statistike e-Savjetovanja koje pokazuju kako je I prosječno trajanje savjetovanja sada duže – 19 dana, a servis bilježi sve više korisnika.

Dodatni izazov u otvaranju podataka, području u kojem Hrvatska prema izvještaju Povjerenice stagnira, predstavljat će I GDPR. Među posljednjim primjerima istaknut je slučaj odbijanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova da objavi podatke o prethodnim službenim poslovima glavne tajnice Ministarstva pozivajući se na GDPR.

Povjerenica je među preporuke u svojem posljednjem izvještaju Saboru uvrstila i prijedlog Vladi Republike Hrvatske da pokrene postupak pristupanja Konvenciji o pristupu službenim dokumentima Vijeća Europe te Protokolu uz Europsku povelju o lokalnoj samoupravi Vijeća Europe o pravu na sudjelovanje u poslovima lokalnih vlasti. Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav objavio je 13. lipnja novi natječaj za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje http://www.sabor.hr/javni-poziv-odbora-za-ustav-poslovnik-i…, na posljednji se javio tek jedan kandidat.

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.

  

chevron-right