Političke stranke ili tvrtke koje koriste kontakt podatke građana za slanje personaliziranih političkih poruka uoči izbora bit će podložne kaznama ukoliko im građani te podatke nisu ustupili eksplicitno za te potrebe. To pravo građana na zaštitu svoje privatnosti konačno stupa na snagu 25. svibnja, a u međuvremenu, s obzirom da se Hrvatska nije na vrijeme pripremila, Sabor treba po hitnom postupku izglasati zakon koji je i dalje pun opasnih rupa.
Recentni primjeri poput Cambridge Analytice koja je zloupotrijebila osobne podatke korisnika Facebooka za utjecaj na izbornu pobjedu Donalda Trumpa svjedoče o važnosti ove Uredbe za zaštitu temeljnih demokratskih procesa. U Hrvatskoj, zloupotreba podataka pacijenata u kampanji Andre Vlahušića i korištenje podataka iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kampanji Milana Bandića primjeri su grube povrede prava na privatnost građana. Ubuduće, u ovakvim slučajevima, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) moći će kažnjavati prekršitelje ogromnim kaznama koje je čak i Mark Zuckerberg ozbiljno shvatio.
Za kažnjavanje onih koji će kršiti privatnost građana, AZOP će imati super-moćne ovlasti, no većina tijela javne vlasti bit će izuzeta od tih kazni, a politička neovisnost AZOP-a nije jasno propisana, što je izuzetno opasno. Naime, prema Konačnom prijedlogu Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, kandidata za ravnatelja AZOP-a izabrat će Ministarstvo uprave i Vlada, istina na temelju javnog poziva, no Sabor će moći tek prihvatiti ili odbiti taj prijedlog Vlade. Time se Saboru i javnosti oduzima prilika za javno saslušanje svih kandidata, kao što je slučaj s kandidatima za Ustavni sud.
GONG je e-savjetovanju predložio usklađivanje načina izbora ravnatelja AZOP-a s načinom izbora Povjerenika za informiranje, tako da javni poziv za dostavu kandidatura, umjesto Ministarstva uprave, raspisuje matični saborski Odbor (za Ustav, Poslovnik i politički sustav) koji, uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, treba na plenarnu sjednicu Sabora uputiti prijedlog najmanje dva kandidata.
K tome, kandidat za ravnatelja AZOP-a moći će se na dan kandidature formalno iščlaniti iz političke stranke, dok primjerice kandidati za članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa ne smiju biti članovi stranke minimalno posljednjih pet godina. Dakle, ovime se omogućava da se, kao i u slučaju Državnog izbornog povjerenstva, saborski zastupnici neke stranke na dan kandidature jednostavno iščlane iz stranke i budu imenovani na novu funkciju super-šerifa.
Ove dvije rupe još uvijek se mogu primjereno ispuniti ukoliko se u Saboru ulože i izglasaju amandmani, međutim, u krajnjem slučaju neovisnost super-moćnog AZOP-a moći će se utvrditi na sudu u Luxemburgu* koji je već uspostavio takvu praksu u slučajevima protiv Mađarske te Austrije i Njemačke.
*26.4.2018. ispravljen je navod u tekstu: ne radi se o Strasbourgu, nego Luxemburgu.
